Deo najznačajnije zbirke Svete Gore izložen u Beogradu

BEOGRAD - Akademik Gojko Subotić otvoriće 19. avgusta u Konaku kneginje Ljubice izložbu "Atos. Sveta Gora" u okviru 23. Međunarodnog kongresa vizantoloških studija, koji se po treći put održava u Beogradu.

Sve do 11. septembra, građani će pod svodovima podrumskog prostora Konaka moći da pogledaju 28 grafika i 33 fotografije iz zbirke manastira Simenopetra na Svetoj Gori u kojem se čuva najpotpunija zbirka svetogorskih grafika i najznačajnija zbirka fotografija svetogorske sadržine u svetu.

Ekipa Tanjuga imala je ekskluzivno pravo da pogleda izložbu, koja je prethodno gostovala u Moskvi, Atini i Solunu, i to u pratnji i uz stručna objašnjenja istoričara umetnosti, akademika Gojka Subotića i jeromonaha Justina, koji je najzaslužniji za prikupljanje velike zbirke fotografija i grafika sa svetogorskom tematikom.

Posetioci će videti grafičke prikaze Svete Gore, tamošnjih manastira, biblijske teme.

"Reč je o osobenoj zbirci fotografija i halkografija, odnosno grafika, bakroreza nastalih tokom 18. i 19. veka. To su grafike koje svedoče o situaciji, ali nisu uvek tačni portreti Svete Gore, nego su samo stilizovani i opšti prikazi, ali često sa dragocenim podacima i izgledom Svete Gore u jednom određenom trenutku," upućuje Subotić.

On kaže da je Sveta Gora, kao čedo celog pravoslavnog sveta, od ranog srednjeg veka, prolazila različite faze, ali da je uvek bila predmet pažnje vladara na tom prostoru, a koji nisu uvek bili pravoslavne vere.

"Grafike su u to vreme bile vrlo dragocen instrument za neprestane dodire Svete Gore sa vernicima, a to se nije odnosilo samo na pravoslavni svet. Svetogorci su u delegacijama koje su posećivale ruski dvor ili ostala kneževska sedišta, nosili poklone, a dobijali još veće, a pojedini manastiri čak i stalnu apanažu," priča akademik.

"Pošto je Sveta Gora uvek bila nedostupna, pa čak je i danas mali podvig doći, najbolji način bio je da se putem grafika približi vernicima. To je bio relativno pristupačan i lak zadatak da se malim sredstvima odštampa na bakrorezima, i da se u velikom broju primeraka da širom sveta, a one su bile predmet kulta u pojedinim crkvama i svečanostima."

Osim grafika, na Atosu su bile dragocene i fotografije koje su prikazivale monahe od prvih trenutaka od kad se svet počeo pojavljivati pred objektivom.

Subotić kaže da je sve ono što će javnost videti u Beogradu sačuvalo mlado bratstvo manastira Simonopetre, koji su došli iz manastira Preobraženja na Meteorima u Grčkoj, čiju glavnu crkvu je podigao poslednji Nemanjić, sin Simeona Siniše, polubrata Dušanovog koji je vladao u Tesaliji.

"Bratstvo je obnovilo manastir i kompletnu duhovnu delatnost, a Justin je sa bratijom uspeo da prikupi preko 1.000 različitih svedočanstava, stare fotogafije, među kojima je i fotografija, odnosno trenutak kada je kralj Aleksandar Obrenović, vraćajući se iz Atine 1896. godine, došao u Hilandar i tu se slikao. Kasnije je dolazio i Kralj Petar Prvi Karađorđević," priča nam Subotić.

Izložene fotografije u Konaku kneginje Ljubice različitih su karaktera - od svečanih, paradnih trenutaka koje ima svaki manastir, do onih koje prikazuju monahe sa svojim bradam, zanesenih pogleda, sa uznesenim duhovnim stanjem, kako kaže Subotić, koje je teško prepričati, a koje kamera može da zabbeleži.

Subotić otkriva i da Sveta Gora sa svojih 2.000 monaha ima na hiljade dokumenata u svojim zidinama, među kojima je sačuvano najviše svedočanstava o Balkanskom poluostrvu, od vizantijskih, preko naših, do vlaških i turskih.

"Ne tako davno neko je od naših stručnjaka čitao jedan dokument na turskom jeziku i konstatovao da u sred Soluna postoji naše imanje manstira Hilandar. On je to predložio sudu, sud je to prihvatio i to je postao manastirski posed," otkriva poznavalac umetnosti i prilika u srednjem veku.

Subotić veruje da izložba "Atos. Sveta Gora" može da podstakne mlade da se zainteresuju za Svetu Goru i tragove srpske duhovnosti.

"Lagodnog života dosta ima u pravoslavnom svetu. Mlad naraštaj se nije okrenuo. Naprotiv, oni su puni duhovnosti i oni su spremni da istraže i da sačuvaju tu uspeomenu i tragove," veruje srpski akademik.

Izložba je realizovana saradnjom Fotoarhiva Svete Gore, Srpskog komiteta za vizantologiju i Muzeja grada Beograda.


Tanjug