16 GODINA SA VAMA !!! Dobro dosli na Delta Radio Forum !!! Uzivajte uz najbolju narodnu muziku na internetu !!!

***INFO: UKOLIKO IMATE PROBLEMA SA PRISTUPOM FORUMA PUTEM GOOGLE CHROMA ,EDGE-A ILI OPERE KORISTITE MOZZILU ZA POKRETANJE FORUMA ***

Slušajte Radio 31 Plus pomoću:

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime


SLUSATE RADIO 31 PLUS UZICE:


Prikaz rezultata 1 do 2 od 2
  1. #1
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Mihailo Spasojevic - Biografija

    Mihailo Spasojevic - Biografija

    Mihailo Spasojević (1823—1896)



    U starom Beogradu, u XIX veku, živeli su mnogi zanimljivi ljudi sa čudnim životopisima, o kojima se tek u naše vreme otkrivaju neki zanimljivi detalji iz njihovog života. Takav je slučaj i sa beogradskim činovnikom Mihailom Spasojevićem o kome saopštavam nekoliko biografskih podataka koji mogu da budu zanimljivi za našu muzičku kulturu i istoriografiju.

    U beogradskom dnevnom listu Večernje novosti za 1896. godinu izašla je kratka beleška o smrti Mihaila Spasojevića, a potom i posmrtna lista iz kojih saznajemo nešto šturih podataka o njegovom životu. Tamo piše sledeće: "Jedan od starih činovničkih veterana, dugogodišnji blagajnik Državne štamparije, Mihajlo Spasojević, preminuo je sinoć u 75. godini starosti. Pok. Mihailo bio je unuk Čučuk Stanin, po njenom drugom mužu, kapetanu Jorgaću1 i kao savestan i pošten činovnik uživao je poštovanje u građanstvu, a sa svoje vesele naravi bio je rado viđen u svim društvima. Njegovu smrt žaliće, pored njegove supruge i njihovih p e t kćeri još i svi mnogobrojni poznanici, srodnici i prijatelji. Bog da mu dušu prosti!"2 Nešto kasnije, u istom dnevnom listu izašla je i posmrtnica, u kojoj stoji da je Mihajlo Spasojević bio "računovođa Državne štamparije u penziji" i da je preminuo'' 28. novembra u 6 časova po podne, u 74. godini života, posle dugog bolovanja. Ožalošćena porodica." Iz posmrtnice se očekivalo da ćemo saznati bar dva podatka: da li je preminuo 1874. ili 1875. i kako su se zvali članovi te porodice, majka i pet ožalošćenih kćeri. Jer njegovo ime: Mihailo, Mijailo, sugeriše da se on rodio 1823. kada i srpski knez Mihailo Obrenović, po kome je dobio ime, pa je moguće da je to prava godina njegovog rođenja, a to znači da je porodica bolje znala u godini smrti koliko je on tačno godina imao.

    I na tome bi se stalo, da ne postoji i jedan rukopis u kome se više govori, kako o samom Mihailu Spasojeviću, tako i o njegovim precima i potomcima. Za te podatke o njemu zaslužan je njegov unuk, poznati srpski arhitekta Dragomir Tadić (1893—1976). U njegovom rukopisu dati su sledeći "kratki biografski podaci", koji nisu uvek tačni i koje sam nastojao da ispravim i dopunim. "Moj deda po majci, Mihailo Spasojević, rodio se u izbeglištvu, u Besarabiji (Hotin), od oca Nedeljka i majke Stamene, najmlađe sestre Čučuk Stane." Da je arhitekta D. Tadić imao prilike da vidi objavljena sećanja njegovog dede Mihaila Spasojevića, on bi uvideo da je pogrešio. Spasojević je kazivao da je njegovo poreklo od čučuk Stanine sestre Stojne. Njihov otac prezimenom Plještić potiče iz Hercegovine. Imao je tri kćeri: Stanu (čučuk Stanu, 1797—1849), Stojnu i Stamenu. "Sve tri kćeri , još dok su male bile, pošlje Plještić u Banat, u Belu Crkvu, gde su bile kod tamošnjeg popa i učile ženski rad. Po želji očinoj nosile su sve tri sestre u Beloj Crkvi muške nemačke haljine, pa su se docnije u tim haljinama vratile u zavičaj."3 Dalje piše D. Tadić: "Posle pogibije Hajduk Veljka (1813), Čučuk Stana je izbegla u ondašnju Vlašku, a prihvatio je veliki prijatelj i član Heter(ij)e Olimpijus Georgakis, zvani Jorgać, veliki grčki junak, koji je poginuo slično kao naš Sinđelić. Iz Vlaške je odveo Čučuk Stanu u Grčku i tamo se sa njom venčao."4 Po kazivanju Spasojevića, kada su Turci provalili u manastir, Jorgać se povukao zajedno sa Petrom Dubonjcem u manastirski podrum gde je bila barutana. Pošto je glavnina Turaka prodrla u manastir, on upali barut i svi odlete u vazduh; nekoliko Grka i sa njima Petar Dubonjac i veliki broj Turaka. Bilo je to 1821. godine. "Jedan isti trenutak načini udovicom i Stanu i njenu sestru Stojnu", pričao je Mihailo Spasojević. Petar Dubonjac je bio prvi muž Stanine sestre Stojne i Jorgaćev pašenog. "Sestra Stojna, udovica Petrova preuda se za Nedeljka Spasojevića u Bukureštu, gde je i umrla oko 1838. Iz Hotina se odseli Stana sa svojom i svoje sestre decom 1842. preko Carigrada u Atinu", kazivao je dalje Spasojević.

    "U braku su (Stana i Jorgać) imali troje dece: dva sina, Mihaila i5 ..., i ćerku Frosinu", pisao je D. Tadić. "Posle smrti Čučuk Stane, u životu je ostala još samo kći Frosina. Bila je vrlo imućna i primila se da školuje svoja dva sestrića: Teofila i Mihaila Spasojeviće. Pošto je moj ded pokazivao velike naklonosti ka muzici, ona mu je omogućila, pored redovnog školovanja, da izučava i muziku u Atini. Po svršetku školovanja, oba su se brata vratila u Srbiju. Stariji Teofilo je stupio kao računoispitač u Glavnu kontrolu6, a moj deda Mihailo za blagajnika Državne štamparije u Beogradu, gde je proveo punih 40 godina."7 U službenim Srbskim novinama od 24. maja 1855., u rubrici: Zvanične vesti, nalazi se podatak o zaposlenju: "Njegova Svetlost visočajšim ukazom svojim od 20. o. m. BN 538 (postavlja): litografa Pravitelstvene Tipografije Mihaila Spasojevića, pomoćnika računovoditelja Pravitelstvene tipografije premilostivo postaviti." Dalje u Tadićevom rukopisu stoji: "Po kazivanju moje majke (Frosine), njihov je otac izvan službe sve vreme posvećivao muzici i, po ženidbi, počeo da okuplja kod sebe sve ondašnje ljude, bilo muzičare ili ljubitelje muzike. Sastajali su se svake subote i gajili kamernu muziku i kamerno pevanje. Više se ne sećam svih imena, ali znam posigurno za dva: Šlezingera (1794—1870) i nekog Šrama8, koji je u Beogradu u ono vreme privatno predavao po srpskim kućama klavir. Moj deda je svirao više instrumenata: klavir, harfu, gitaru i naročito flautu. Moja mati Frosina (dobila ime po tetki iz Atine, Čučuk Staninoj ćerki!), kao mlada devojka i sama se priključila tom ansamblu i kao učenica svog oca i pomenutog Šrama, pratila ih je na klaviru, a i sama je uzela učešća u solo pevanju. Imala je izvanredan dramski sopran. Njeno učešće se datira između 80-tih i 90-tih godina prošlog veka.9 Međutim, moja najstarija tetka po majci, Lenka udata Marković10, seća se i pričala mi je da ona pamti taj kamerni ansambl još 70-tih godina kao mlada devojka."11 Pošto je Josif Šlezinger preminuo 1870, teško se može uzeti kao član kamernog sastava o kome je ovde reč. "Osim muziciranja, piše dalje D. Tadić, moj deda se bavio i poučavanjem svojih srodnika, naročito u sviranju na flauti. Njegovi su đaci: sinovac, Živan Spasojević (1876—?), profesor Pravnog fakulteta, mašinski inž. Vlada Marković i arhitekt Đura Bajalović (1879—1956), školski drug Vladin. Svi su oni nastupali i javno u sali ondašnje Građanske Kasine (ugao Knez Mihailove i 7 jula), a naročito Bajalović, koji se u Beogradu afirmirao kao izvrstan flautista. Verovatno da je nakon učenja kod mog dede nastavio i posle njegove smrti da uči i usavršava se. Moja mati Frosina i po svojoj udaji nastavila je da gaji tradiciju svog oca i nas je decu od malena poučavala i sama; a za časove iz klavira, violine i tradicionalne flaute uzela nam je učitelja Jana Urbana u Valjevu. Ja sam takođe nastavio tradiciju mog dede i majke, gajeći muziku i tako se moj mlađi sin Dušan, pijanista, posvetio sasvim muzici."12

    Mihailo Spasojević se bavio i kompozicijom, ali se njegove kompozicije nisu sačuvale. O tome D. Tadić piše: "Kazivala mi je mati da je moj deda takođe pisao mnoge partiture i komponovao. Kao maturant beogradske realke, gde sam učestvovao u prvom đačkom orkestru pod upravom Steve Šijačkog, s njim sam govorio i sa Josifom Marinkovićem da dođu i pregledaju puna dva sanduka notnih rukopisa mog dede. Međutim, ubrzo se zaratilo, a 1914. godine u kuću mojih tetaka, u ulici Kraljice Natalije 11 udarila je austrijska granata i sa ostalim stvarima uništila i te note." Ipak, ostale su dve kompozicije Mihaila Spasojevića, pripojene ovim sećanjima o kojim je Tadić na kraju zapisao: "Sećam se da smo često izvodili jednu njegovu kompoziciju za flautu i klavir Tuga Menelaja, koje se arije i danas sećam i mogu je rekonstruisati. Takođe mislim da je njegova pesma, koju je moja mati volela da peva, a i mi deca: Pogled oka tvoga plava, kojih se i reči i melodije sećam i danas."13 Te muzičke kompozicije Mihaila Spasojevića prilažemo ovom radu.

    Iz ovih sećanja mogu se izvući dva podatka, značajna za muzički život starog Beograda. Prvo, vidi se da je kućnih i salonskih muzičkih priredbi bilo u starom Beogradu, kao što se navodi u ovim sećanjima, i pre pojave Beogradskog gudačkog kvarteta 1889. godine. Zna se da je takvih zabava bilo i u kući muzičara i kompozitora Milana Milovuka i njegove supruge Katarine Milovuk, direktorke Više devojačke škole, kao i u kući profesora Gavrila Vitkovića i njegove supruge, profesorke Lujze. I te muzičke priredbe su se davale pred odabranim gostima 60-ih i 70-tih godina, posle tragične smrti kneza Mihaila. Do ovih sećanja nisu bila poznata muzička okupljanja u kući Mihaila Spasojevića, što je doista jedan mali prilog istoriji muzičkog života starog Beograda. Drugo, Mihailo Spasojević je bio jedan od prvih poznatih srpskih flautista, muzički pismen i obrazovan, kakvih je bilo vrlo malo u polovinom XIX veka. Duvački instrumenti bili su poznati jedino u Šlezingerovoj "knjažesko-serbskoj bandi", pa je moguće da je i mladi Spasojević po pozivu ponekad sa njima svirao o praznicima, što zahteva da se istraže i donesu novi podaci. U starijim godinama on je i poučavao mladiće u sviranju na flauti, pa je imao i nekoliko učenika. Nasledio ga je njegov đak Đura Bajalović koji je, doista, u drugoj polovini XIX veka i javno nastupao na većim muzičkim priredbama i zabavama studentske omladine u Beogradu.

    Đorđe Perić



    01 Pogrešno; nije bio unuk čučuk Stanin već njene sestre.
    02 Anonim: Umro, Večernje novosti, 29. novembar 1896.
    03 Jovan Đorđević: Čučuk Stana, Mostar 1903, s.5-6. Imale su i brata Mihaila, rođenog kasnije u ustanku oko 1812. godine.
    04 I taj deo nije tačan. U borbama sa Turcima u Moldaviji, zatvorio se sa svojim ljudima u manastiru Seku, gde je opkoljen od brojnijeg turskog neprijatelja.
    05 U navedenoj monografiji D. Popović Stojković Čučuk Stanini sinovi se zovu Milan (+ 1876) i Aleksandar (+ 1844) i ćerka Frosina (Jevrosima-Eufrosina, rođena pre 1821, živa 1884; živela je u Atini).
    06 Teofilovi sinovi su Vlada i Živan Spasojević, profesori univerziteta; napomena D. Tadića.
    07 Dragomir Tadić: Podaci o počecima kamernog muziciranja u Srbiji, rukopis Biblioteke Muzikološkog instituta u Beogradu, sign. 4277. sa napomenom: ''Svi navedeni podaci dati su na osnovu sećanja i pričanja moje majke Frosine Tadić, rođene Spasojević.''
    08 Stevan Šram (1853 - ?), poznati beogradski muzičar, saradnik Stevana Mokranjca i jedan od čet-vorice osnivača Beogradskog gudačkog kvarteta, 25. septembra 1889. godine. (videti: Vladimir R. Đorđević: Prilozi biografskom rečniku srpskih muzičara, Beograd 1950, s.64). Sa Mihailom Spasojevićem Šram je mogao zajednički da nastupa samo do tog datuma.
    09 Njeno učešće u kamernom orkestru je bilo devojkom, do udaje. Devedesetih godina ona se udaje u Valjevo za valjevskog apotekara Milorada Tadića. Videti: Milisav D. Protić: Smrt velikog crkvenog neimara arh. profesora dr Dragomira Tadića, Pravoslavlje, 15. septembar 1976.
    10 Napomena D. Tadića: Lenka Marković, "baba poznatog našeg violiniste Vlade Markovića."
    11 D. Tadić, navedeni rukopis.
    12 D. Tadić, navedeni rukopis. Sin Dušan Tadić (1928), poznati pijanista živi u Parizu.
    13 D. Tadić, navedeni rukopis; datirano: 28. II 1963. u Beogradu.

    BUKTINJA časopis za književnost, umetnost i kulturu | Broj 36
    glavni i odgovorni urednik Goran Vučković | Izdavač "Krajinski književni klub" Negotin, 2013.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  2. #2
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Mihailo Spasojevic - Biografija

    Biograf svoje tetke Čučuk Stane

    Godine 1903., posle smrti Mihaila Spasojevića, izašla je štampom jedna mala knjižica, brošura, kojoj puni naslov glasi:

    Jovan Đorđević: ČUČUK-STANA. Biografijska crta. — Mostar, Izdavačka knjižarnica Pahera i Kisića, 1903; str.48; 12-na. Mala biblioteka, sv. 49.

    Vidi se da je knjižica izašla 1903. godine i da je njen autor, profesor Velike škole, Jovan Đorđević (1826—1900), znameniti pozorišni radnik, poznat kao autor teksta zvanične srpske himne "Bože pravde". Stevan Sremac (1855—1906), srpski pripovedač, bio je njegov nećak. Kad se pogleda u biografiju Jovana Đorđevića, vidi se da je on preminuo 1900. godine, a knjiga je izašla u Mostaru 1903. godine. Kako to objasniti? Na jednoj strani te knjižice stoji: "preštampano po rukopisu iz 1884." A na samom kraju stoji napomena: "Podatke ove saopštio je g. Mihailo Spasojević, računovođ Kralj. Srp. Državne Štamparije, sin Stojne, sestre Stanine." Rukopis prof. Jovana Đorđevića bio je napisan 1884. godine kada su se sreli Jovan Đorđević i Mihailo Spasojević i razgovarali o čučuk Stani. Đorđević je posle razgovora sa Spasojevićem došao do zaključka da bi njegova kazivanja trebalo zapisati da ne padnu u potpun zaborav. Tako je nastala mala, ali zanimljiva biografska građa o čučuk Stani, koja je ostala u rukopisu. Posthumno ona je izdata u Mostaru 1903. godine. Ko se mogao setiti tog rukopisa, ako ne Đorđevićev sestrić Stevan Sremac, akademik i poznati srpski pripovedač, koji je boravio u Mostaru kao gost Alekse Šantića i Svetozara Ćorovića. Bilo mu je stalo da objavi i spase ovaj rukopis svog ujaka Jovana Đorđevića od propadanja, pa je konačno i uspeo da ga objavi. Tako je ova prva mala biografija čučuk Stane postala dobra osnova za docnije monografije slavne srpske junakinje o kojoj će se pisati i govoriti i u budućnosti.

    Đorđe Perić

    BUKTINJA časopis za književnost, umetnost i kulturu | Broj 36
    glavni i odgovorni urednik Goran Vučković | Izdavač "Krajinski književni klub" Negotin, 2013.


    POGLED OKA TVOGA PLAVA

    Pogled oka tvoga plava
    raj Božiji osvetljava
    i blaženstvom svakim krasi
    sav tvoj sastav prelepi.

    Mogu li ja da t' ne ljubim
    i za tobom da ne žudim?
    ili veliš trud svoj gubim
    sanjajući sanak taj.


    Tuga Menelaja*, kompozicija Mihaila Spasojevića, po sećanju melodiju zapisao njegov unuk arhitekta Dragomir Tadić


    Izvor; riznicasrpska.net
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

Slične Teme

  1. Braca Spasojevic
    By svetogligoric in forum Narodna Kola
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 26.01.2017, 14:55
  2. Mihailo Tomic - Tekstualna Diskografija
    By Dj.Vesna in forum Narodne
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 16.10.2016, 20:37
  3. Mihailo Tomic - Diskografija
    By ★KOVAC★ in forum Diskografije / Kolekcije Narodne Muzike
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 30.04.2016, 01:08
  4. Mihailo Rajicic 2012 - Gresni u ljubavi
    By mirkan in forum Albumi iz 2012. godine
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 30.10.2014, 22:18
  5. Rasko Spasojevic - Biografija
    By Dj.Vesna in forum Biog. Izvodjaca Narodne Muzike
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 19.11.2013, 07:30

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •  

PRIJATELJI SAJTA: