16 GODINA SA VAMA !!! Dobro dosli na Delta Radio Forum !!! Uzivajte uz najbolju narodnu muziku na internetu !!!

***INFO: UKOLIKO IMATE PROBLEMA SA PRISTUPOM FORUMA PUTEM GOOGLE CHROMA ,EDGE-A ILI OPERE KORISTITE MOZZILU ZA POKRETANJE FORUMA ***

Slušajte Radio 31 Plus pomoću:

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime


SLUSATE RADIO 31 PLUS UZICE:


Strana 2 od 6 PrvaPrva 1234 ... ZadnjaZadnja
Prikaz rezultata 11 do 20 od 60

Tema: Religija

  1. #11
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija



    Narodne pesme o krsnoj slavi





    Srpska slava

    Kada Srbin slavu slavi
    On uz kolač sveću stavi,
    Pa preliva kolač vinom
    I sve sveti svetim činom!

    Kolač mu je slika Oca,
    Svakog dobra davaoca,
    Sveća mu je slika Sina
    Slika Duha – sila vina!

    Pred Trojicom Srbin stane,
    Pa skrušeno on uzda'ne:
    - Care večni, blagoslovi
    Svi su Tvoji dari ovi!

    Narod složi i umnoži,
    Nek' svi ljudi budu Božji,
    Nek' svi slave ime Tvoje,
    Tvoga Suda nek se boje!

    K'o hleb nek su srcem blagi,
    Kao sveća dušom pravi,
    Kao vino nek su jaki:
    Blagi, pravi, jaki – zdravi!

    Čisti kolač vera čista,
    Sveća – nada što nam blista,
    A vino je ljubav krasna
    Istina je i tu jasna!

    O, Trojice, Bože jaki,
    Šta ti dajem ja nejaki?
    Sve je ovo Tvoja slika
    Bleda slika Tvoga lika!

    Nek' Svetitelj moj Te moli,
    On do Tebe bliže stoji,
    Zato njemu palim sveću
    Daj nam, Bože, dobru sreću!

    Sva je moja bogomolja:
    NEKA BUDE TVOJA VOLjA!
    Svakom živom Ti pomozi,
    Pa ni meni ne odmozi!






    Kako se krsno ime služi

    Sveca slavi srpski car Stepane,
    Sveca slavi, svetog Aranđela,
    Svu gospodu na sveca sazvao,
    Sazvao je trista sveštenika,
    I dvanaest veliki' vladika,
    I četiri stara proigumna.
    Lepo i' je care posadio:
    Sve koleno jedan do drugoga,
    A car Stepan ladno vino služi,
    Gospodarom redom čašu daje,
    Kako carski valja i trebuje
    Poslužiti krsno-ime svoje.
    Al' besede gospoda 'rišćanska:
    "Car' čestiti, ogrejano sunce!
    "To je nama zazor i sramota,
    "Da ti nama ladno vino služiš,
    "Nego sedi s nama za trpezu,
    "Slugam podaj, neka vino služe".
    Prevari se srpski car Stepane,
    Te on sede s njima za trpezu,
    A još nije ni slave napio,
    A zaista ni metanisao,
    Slugam' dade, da mu vino služe,
    Da mu sluge krsno ime služe,
    Ne posluži krsno ime svoje
    Jedan danak, kako jedan časak.
    Dok car Stepan na nogu stajaše,
    Stajaše mu sveti Aranđeo,
    Stajaše mu na desnom ramenu,
    Miluje ga krilom po obrazu;
    Kad car Stepan sede za trpezu,
    Rasrdi se sveti Aranđeo,
    Ud'ri cara krilom po obrazu;
    Pa otide iz careva dvora.
    To iz dvora niko ne video.
    Razma jedan kaluđere stari
    Pa on proli suze niz obraze;
    Gledali ga carevi dvorani,
    Pak su njemu tijo besedili:
    "Što je tebe, stari kaluđere?
    "Šta t' je malo u carevu dvoru?
    "Il' t' je malo izest', il' popiti?
    "Ili si se, stari, prepanuo,
    "Car ti neće milostinje dati?"
    Al' besedi stari kaluđere:
    "Prođ'te me se, carevi dvorani!
    "Ni mi j' malo izest', ni popiti,
    "Niti sam se starac prepanuo,
    "Što m' car neće milostinje dati;
    "Nego vide, što vide nisam:
    "Dok car Stepan na nogu stajaše,
    "Stajaše mu sveti Aranđeo,
    "Stajaše mu na desnom ramenu,
    "Miluje ga krilom po obrazu;
    "Kad car Stepan sede za trpezu,
    "Rasrdi se sveti Aranđeo,
    "Ud'ri cara krilom po obrazu,
    "Pa otide iz careva dvora".
    To dvorani caru dokazaše,
    Onda care na noge ustade,
    I podiže trista sveštenika,
    I dvanaest veliki vladika,
    I četiri stara proigumna;
    Te uzeše knjige carostavne,
    Te čitaše velike molitve
    I držaše velika bdenija
    Za tri dana i tri noći tavne;
    Mole s' Bogu i svet' Aranđelu,
    Te se na to jedva smilovao,
    Smilovao sveti Aranđele,
    Te je caru grehe oprostio,
    Što je care seo za trpezu,
    A još nije ni slave napio,
    A zaista ni metanisao.




    Ko krsno ime slavi, onom i pomaže

    Što protuži rano u nedelju
    U nedelju prije jarkog sunca,
    U Sokolu gradu bijelome
    U tamnicu Petra Mrkonjića?
    Oglasuje, da je soko sivi,
    Po istini vojvoda Todore.
    Ako tuži, za nevolju mu je:
    Sutra mu je krsno ime sveto,
    Krsno ime, sveti Đeorđije,
    A nema ga čime proslaviti,
    Pak bratimi kapidžiju mlada:
    "Bogom brate, kapidžija mladi!
    "Otvori mi na tamnici vrata,
    "Da je idem Petru Mrkonjiću,
    "Da se molim Petru gospodaru,
    "Da me pusti na Boga na jemca,
    "Da otidem na višu čaršiju,
    "Na čaršiju tamo međ' trgovce,
    "Da poprosim i 'leba i vina,
    "Da naranim sužnje po tamnici
    "Radi Boga i krsnog imena".

    Kapidžija za Boga primio,
    Pa on pusti vojvodu Todora,
    Pusti njega Petru Mrkonjiću,
    Pusti g' Petar na Boga na jemca.
    Ode Todor tamo na čaršiju,
    Na čaršiju tamo međ' trgovce;
    U Todora nigdi ništa nema,
    Razma jedni noži pozlaćeni,
    Srebrni su, pak su pozlaćeni;
    On iznese nože međ' trgovce,
    Trgovci mu cijenili nože:
    Ta jedan mu dva dukata daje,
    A drugi mu tri dukata daje,
    Treći smisli i Boga i dušu,
    Te mu dade četiri dukata.
    Dukat uze 'leba bijeloga,
    Drugi dukat vina i rakije,
    Treći dukat svake đakonije
    I ubave one jasne sveće,
    A četvrti dukat ostavio,
    Da daruje sužnje po tamnici
    Radi Boga i krsnog imena.
    Pa je Todor užegao sveću,
    Pa otide dole u tamnicu,
    Te stavio sužnjem večerati;
    Večeraju, piju vino ladno,
    Setiše se lepe slave Božje,
    Usta Todor, u slavu napija:
    "O ubava, lepa slavo Božja!
    "Sveti Đorđe, krsno ime moje!
    "Oprosti me tamnice proklete!'

    Teke Todor u slavu napija,
    U to doba junak pred tamnicu!
    Pak doziva vojvodu Todora:
    "Čuješ, brate vojvoda Todore!
    "Odi k mene, brate, pred tamnicu.
    "Da ti kažem do dve do tri reči".
    Al' besedi vojvoda Todore:
    "Oprosti mi, neznana delijo,
    "Ja bi kail pred tamnicu doći,
    "Al' je pusta sinoć zatvorena,
    "I ključevi dvoru odnešeni".
    "Odi k mene, vojvoda Todore!
    "Na tamnici otvorena vrata,
    ''Otvorena vrata devetora
    "I deseta brava Dubrovnička".
    Tad' iziđe vojvoda Todore.
    Pred tamnicom čudan dobar junak
    Na vitezu konju zelenome,
    I na njemu čisti zelen skerlet,
    Na glavi mu krasan samur-kalpak,
    Za kalpakom noja ptića krilo,
    Te sen čini konju i junaku,
    Da mu lice ne smagne od sunca;
    Pak Todoru junak progovara:
    "Čuješ brate, vojvoda Todore!
    "Ti se diži noćas iz tamnice,
    "Pak ne idi pokraj mora sinja,
    "Jer su česte u Latina straže,
    "Pak se bojim da te ne u'vate;
    "Već ti idi preko gore čarne,
    "Dokle dođeš dvoru gospodskome".
    Osvrte se vojvoda Todore,
    Da junaku dade čašu vina,
    Al' nestade konja i junaka!

    Ode Todor dole u tamnicu,
    Te kazuje među sužnjevima.
    Kad videše trideset sužanja
    Na tamnici otvorena vrata,
    Ostaviše i 'lebac i vino,
    Otidoše svak' na svoju stranu.
    Ode Todor preko gore čarne.
    Kade dođe dvoru gospodskome,
    Ali ljuba krsno ime služi,
    Sazvala je goste i zvanice,
    I kumove i sve prijatelje,
    Pa gospođa krsno ime služi,
    I gospođa u slavu napija:
    "Pomoz', Bože i sveti Đorđije,
    "Krsno ime gospodara moga!
    "Oprosti ga tamnice proklete!
    "Donesi ga dvoru gospodskome!"
    U to doba Todor u dvorove,
    Od gospođe čašu pri'vatio,
    Te napio u slavu Božiju,
    Poslužio krsno ime svoje,
    A u svome dvoru bi'jelome,
    Počastio goste i zvanice
    I kumove i sve prijatelje.




    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  2. #12
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija



    Narodne pesme o krsnoj slavi




    Vjera naša, vjera stara

    Vjera naša, vjera stara,
    Vjera naših svetih cara,
    Vjera puka i knezova
    I narodnih vitezova.
    Vjera vječna, vjera slavna
    Naša vjera pravoslavna.

    Viteze je izrodila
    Svetitelje odgajila
    Narod srpski proslavila
    Zemlju našu osvetila.
    Vjera vječna, vjera slavna
    Naša vjera pravoslavna.

    Vjera ova duši godi
    Ona razum ljudski vodi,
    Srce blaži, volju snaži
    Ko još od nje bolju traži!
    Vjera vječna, vjera slavna
    Naša vjera pravoslavna.

    (Srpska duhovna pesma)





    Turci ne dadu piti u slavu Božiju

    Slavu slavi stari despod Đuro
    O proleću danu Đurđevome,
    Krsno ime slavna svetog Đorđa,
    Da bi nama u pomoći bio.
    Tri mu Đuro sofre postavio:
    Jednu sofru od suvoga zlata,
    Drugu sofru od ckrli merdžana,
    Treću sofru drva šimširova,
    Na njih meće piva i jestiva.
    Za najprvom dvanaest vladika,
    A za drugom svu srpsku gospodu,
    A za onom od žuta šimšira,
    Onu mi je niže pomaknuo,
    Meće za njom kljaste i slijepe.

    Al' da vidiš goleme nevolje,
    Od kad Srblji carstvo izgubiše,
    Kleti Turci zulume činjahu,
    I Srbljima jade zadavahu
    Krsno ime služit' ne smijahu,
    Pa se boje Srblji svikolici.
    Al' izađe stari despod Đuro
    Na čardaku od bijele kule,
    Gleda Đuro s desne na lijevu,
    Kada se je polje zamaglilo:
    Nije magla da bi magla bila,
    Nego para konjska i junačka.
    Malo stade, ne bi nikoliko,
    Evo junak na konja dorasta,
    Silan Turčin aga Bećir aga,
    Traži vrata teškom topuzinom:
    - Silan vlaše, otvori mi vrata -
    Viknu Đuro svoje vjerne sluge:
    - Brže, sluge, ako Boga znate,
    - Otvorite vrata na avliji.
    Uđe Ture mlado i pomamno.
    - Bre, kauri, rodila vas kurva,
    - Al' ne znate šta ste i kako ste.
    - Krsno ime slavit' ne smijete,
    -„Slava Božja već se ne napija.
    Skida Đuro kapu pod pazuo,
    Sva gospoda na noge ustaše,
    Svaki muči ništa ne govori,
    Staviše ga u čelo trpeze.
    Niti jede niti pije kurva,
    Nego mrko prebraja gospodu,
    Ne da piti u slavi Božojzi,
    Koja njemu ni pomoći neće.
    Kad se Đuro na nevolju nađe,
    Trostruke ga suze promakoše,
    Valjaju se niz gospodsko lice,
    Suze roni, ovako govori:
    - O Jerino, moja vjerna ljubo,
    - Uzmi bolje jednu kupu vina,
    - Pa iziđi dolje na sokake,
    - Koga prvo vidiš od Srbalja.
    - Pruži njemu i kupu i vino.
    - Zakuni ga Bogom velikijem,
    - I našijem krsnijem imenom,
    - Da napije u slavi Božojzi.
    Brže ga je ljuba poslušala,
    Napunila jednu kupu zlatnu,
    Dolje pođe sjetno neveselo,
    Boga moli, ovako govori:
    - Velji Bože, i svi Božji sveci,
    - Daj mi danas blizu dvora moga
    - Da susretnem dobroga junaka,
    - Koji će mi napit' po zakonu,
    - To za slavu Boga velikoga,
    - I za slavu svetoga Đorđija.
    Hitro krače, a očima smatra,
    Kad sokaku siđe na kaldrmi,
    I susrete neznana junaka,
    Pojahao konja golemoga,
    Na njega je strašno odijelo,
    Na junaka svijetlo oružje,
    O sedlu mu koplje ubo'jito,
    S desne strane topuzina teška,
    Božju mu je pomoć nazivala:
    - Božja pomoć, neznani junače!
    A on njojzi ljepše odgovara:
    - Sreća dobra, Đurđeva Jerina!
    Upazi mu pogled naopaki
    Kroz kosmate gornje trepavice,
    Upazi mu oba mrka brka,
    Đe mu gusti sjede po ramena,
    Junak diše, a brci se vise,
    Prepade se, da od Boga nađe,
    Na tle pade i čašu ispusti,
    Zdrava kupa, a vino cijelo.
    Udesi se neznana delija,
    S konja siđe, za ruku dofata:
    - Ne boj mi se, moja posestrimo,
    - Nego kažuj, što je i kako je.
    Jerina mu stade kaživati
    Po istini sve kako je bilo.
    Reče riječ neznana delija:
    - Bogom, sestro, Đurđeva Jerino.
    - Kaži meni jesi l' vjere tvrde,
    - Mogu li se u teb' pouzdati,
    - Da me nećeš danas prosočiti?
    Ona mu se kune i preklinje:-
    Tvrda vjera, neznana delijo,
    - Tvrda vjera, tvrđa od kamena!
    Onda joj je tiho besjedio:
    - Ja sam glavom Kraljeviću Marko
    - Pozdravi mi pobratima moga,
    - Rec' mu tajno, ne pominji Marka:
    - Sad će doći neznana delija,
    - Jer ne oće na drum piti vina,
    - Ni napiti u slavi božojzi,
    - No u dvoru za sofrom bijelom,
    - Đe se vazda pije i napija.
    Brže skoči Đurđeva Jerina,
    I uleće Đuru na čardaka,
    Sve mu kaže od kraja do konca,
    Ma ne kaže da je Kraljić Marko.
    Muči Đuro, ništa ne govori,
    Al' sam sobom misli i razmišlja:
    Danas nema u Srba junaka,
    Ko će u dvor pit' u slavu Božju.
    Malo bilo, ne bi nikoliko,
    Al' evo ti Kraljevoga Marka,
    Pokrio se samur kabanicom
    Sa vr' glave do petnije žila.
    Kako dođe odmah kavgu zivnu:
    - Đe si, Đuro, iznesi mi vina,
    - Od Boga je velika greota,
    - A od ljudi zazor i sramota,
    - Kod ovake časti i gospode
    - Da se muklo ispijava vino,
    - Jer se Srblji naučili nisu,
    - Vino piti, a mukli stajati.
    Primaknu se pri trećoj trpezi,
    Kao da je tužan i sirotan.
    Turčin gleda, šta oće da radi,
    Primaknu se k mesu ajdučkome,
    Rukam' grabi, a zubima skube,
    Kao gladan kurjak ovnovine,
    Pak dovati jednu kupu vina,
    Po nje bješe, pak je pripunio,
    Na junačke noge ustanuo,
    Reče riječ: – Braćo, da pijemo
    - Sad na'jprvu u slavi Božojzi.
    Kad va slavu zače da govori,
    Skoči Turčin ka da se pomami:
    - Lakše, Vlaše, šta si naumio?
    Trže sablju, skoči pro trpeze,
    Doista ga pogubiti ćaše.
    Al' je Marko stara varalica,
    Zbači sebe bukarsku ćurdiju,
    Na topuz mu sablju dočekao:
    - Lakše, Ture, kud si nasrnuo,
    - Al' ne vidiš da si poginuo?
    Pozna Turčin Kraljevića Marka,
    Sve vladike i redom gospoda.
    Viče Turčin, zaklinju vladike,
    A gospoda grlom bijelijem:
    - Neka, Marko, ako Boga znadeš,
    - Ne pogubi agu Bećir-agu.
    - Ali ne znaš, ne znali te ljudi!
    - Da ni s mirom živjet' ne možemo.
    Marko čuje, al' čut' ne oćaše,
    No s Turčinom tam' amo se maša.
    Silan Turčin, ali bolji Marko,
    Saveza mu ruke naopako,
    Priveza ga reku o direku,
    S gospodom se u obraz ižlubi,
    A vladike u bijele ruke,
    Tader reče: – Kamo vas, gospodo,
    - 'Ajte sada pijte i blagujte,
    - I 'rišćanski zakon ispunjajte.
    - I ako smo izgubili carstvo,
    - Duše naše gubiti nemojmo.
    Piju vino, razgovaraju se.
    Turčin gleda, ne zbori riječi.
    Tad gospoda, zakumiše Marka:
    - Bogom brate, Kraljeviću Marko,
    - Pušti nama agu Bećir-agu,
    - Da nas Turci ne bi pogazili,
    - Sirotinju našu cvijelili.
    Tad se Marko u sve misli snađe.
    Pušta vraga, nek mu nije traga.
    Teško Srbljem, đe im nije Marka.






    Jesi li zaista pravoslavan?

    Sami sebe okušajte jeste li u veri, sami sebe ogledajte


    (I Korinćanima 13:5)

    1. Ako si pravoslavan, živi po Božijim zapovestima, veruj potpuno u učenje Pravoslavne crkve, čitaj Sveto pismo i moli se Bogu svakog dana, jer tako Bog hoće.

    (Isus Navin 1:8, Psalam 1:1-3, Matej 6:9-13, 19:17-18, Marko 16:16, Luka 22:46, Poslanica Efescima 5:19, II Timoteju 3:16, Jakovljeva 5:16).

    2. Ako si pravoslavan, učestvuj na bogosluženju svake nedelje i praznika, staraj se za red i održavanje tvoje crkve. Propustiš li to zbog lenjosti, nemara, ustručavanja ili straha, postidećeš se pred Bogom i anđelima Njegovim.

    (Matej 10:32-33, Luka 9:26).

    3. Ako si pravoslavan, ispovedaj se pred svako pričešće (pa i češće), a pričešćuj se bar uz četiri velika posta, da bi imao život večni.

    (Matej 18:18, Marko 1:5, Luka 22:19, Jovan 6:48-56, I Korinćanima 11:24-29.)

    4. Ako si pravoslavan, poštuj Svetu Bogorodicu, jer to Bog hoće (Luka 1:28, 41-43.), a Slavu svoju krsnu ne smeš zameniti rođendanom, "danom primanja" ili kakvom sličnom svetkovinom, jer Bog je divan u svetiteljima svojim (Ps. 68:35) a ne u običajima ljudskim. Krsnu slavu dostojno proslavljaj bez opijanja i suvišne gozbe.

    5. Ako si pravoslavan, ne stupaj u brak bez Božijeg blagoslova, jer je brak sveta tajna, Bogom ustanovljena.

    (I Mojsijeva 1:27-28, Matej 19:4-6, Efescima 5:32.)

    6. Ako si pravoslavan, ne zabranjuj krštenje i veronauku deci svojoj, jer je takvih carstvo nebesko.

    (Matej 18:6, 19:14, Efescima 6:4, I Timoteju 5:8.)

    7. Ako si pravoslavan, ne izgovaraj ružne reči, ne proklinji, ne pijanči, ne psuj, ne huli na Boga, ne ismevaj svetinju, jer neće biti prav pred Bogom ko to čini.

    (III Mojs. 24:11-16, Danilo 5. Matej 5:44, 32-37, 12:36, Jakovljeva 1:26.)

    8. Ako si pravoslavan, ne bavi se vračanjem, gatanjem, spiritizovanjem i uopšte sujeverjem, jer je gad pred Bogom ko to čini.

    (V Mojs. 18:10-12, Otkrivenje 21:8, "Dela apostolska 8:9-24, 16:18.)

    9. Ako si pravoslavan, ne čitaj jeretičke (sektaške) i protiv verske knjige, jer takva nauka nije ni Božija, ni blagotvorna.

    (II Timoteju 3:5-8, Titu 3:10-11.)

    10. Ako si pravoslavan, poštuj sveštenika kao slugu i vesnika Božijeg, i ne zatvaraj pred njim vrata doma svoga, da ne bi time odbacio od sebe i svoje kuće blagoslov i mir Božiji.

    Ako si zaista pravoslavan ne smeš dozvoliti da se samo o Krsnoj slavi, o Božiću i Uskrsu sećaš svoje vere! Tvoja je dužnost da neprestano rasteš u poznanju Božijem (Kol. 1:10)!

    Kako ćeš veru primeniti u životu, kakvu ćeš veru predati svojoj deci, ako ni sam nisi dovoljno upućen u hrišćanske istine! Nisi li u tom slučaju na putu da budeš hrišćanin samo po imenu? Jer, od svoje vere stvaraš običaj a tada te od bezverja razdvaja samo jedan korak. Upamti, ako u veri ne ideš napred, onda nazaduješ!


    rastko.rs


    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  3. #13
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija

    Detinjci, materice, oci



    Detinjci, materice, oci su božićni praznici koji doprinose da se deca i roditelji bolje razumeju, poštuju i uvažavaju što je osnov zdrave i čvrste porodice.

    Običaj je da se u tri nedelje pred Božić, svake nedelje obeležavaju ovi porodični praznici.


    Detinjci su praznik koji “pada” 3 nedelje pred Božić (20. decembar), u nedelju po Detinjcima su Materice (27. decembar), a u poslednju nedelju pred Božić su Oci (3. januar).
    U ove nedelje, rano ujutru, na Detinjce roditelji vezuju decu, na Materice se vezuju majke, a na Oce se vezuju očevi. Vezani se “odrešuju” poklonima koje su unapred pripremili.


    Najpre, sam čin vezivanja označava čvrstu vezu između roditelja i dece kao i između samih supružnika.
    Zatim predstavlja mir, slogu i poštovanje svih članova porodice, kao i međusobno pomaganje i oslanjanje jednih na druge u dobru i u zlu. Sam čin vezivanja ne znači nadmoć ili vladavinu već mu smisao treba potražiti u davno izgubljenoj reči “vrv”, od koje potiče reč vrvca ili vrpca koja može zvučati kao nepoznata reč dok se ne setimo pupčane vrpce.

    Duhovna pozadina ovog drešenja i uzajamnih poklona koji čine prazničnu atmosferu je u tome da su i istočni mudraci, koji su krenuli na poklonjenje Bogomladencu u vitlejemskoj pećini, darovali mu poklone: zlato, tamjan i smirnu.

    Simbolika uzajamnog vezivanja i drešenja je da se pripremamo za doček najradosnijeg praznika koji je pomirio čoveka sa Bogom, odrešivši ga veza grehovnih, a vezavši ga novom vezom ljubavi za Boga.

    U ove dane se sprema svečaniji ručak nego obično, ali obavezno postan jer je vreme Božićnog posta. Oko trpeze se okuplja cela porodica i oni provode ceo dan zajedno sve ove praznike, što je u vreme kada sve manje imamo vremena jedni za druge, izuzetno važno.

    Detinjci, materice, oci jačaju porodičan sklad ili ga popravljaju tamo gde je narušen. Doprinose da se deca i roditelji bolje razumeju, poštuju i uvažavaju što je osnov zdrave i čvrste porodice.

    Đurđa Kadijević/roditeljsrbija.com

    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  4. #14
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija


    Detinjci, materice, oci


    Detinjci

    Božić je svetkovina okrenuta prvenstveno domu i porodici.

    Božićni praznici i običaji

    Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, sina Božijeg, spasitelja sveta. Činjenica da je to praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva očinstva i materinstva.
    Prema verovanju, svi ti običaji i obredi imaju jedan osnovni smisao i svode se na jedan cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Sve je to izraženo u kratkoj narodnoj zdravici i molitvi o Božiću: “Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava dečica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru!”

    U ovom periodu su najvažniji sledeći praznici: Detinjci, Materice, Oci, Tucindan, Badnji dan, Božić, Nova Godina, Bogojavljenje, Jovanjdan i Savindan. Za svaki od ovih dana i praznika vezani su određeni običaji.


    Detinjci
    krsti_se

    U treću nedelju pred Božić slavi se ovaj praznik. Toga dana ujutru rano, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, odrasli vežu svoju ili tuđu decu. Za vezivanje se obično koristi kaiš, gajtan, kanap ili običan deblji konac. Obično se zavežu noge ili ruke, pa se jednim delom kanap zaveže za sto ili stolicu.

    Vezivanje na Detinjce, Materice i Oce ima, prema tumačenju, višestruku simboliku. Prvo simbolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir, poštovanje i međusobno pomaganje u svim prilikama. Drugo, upućuje ukućane na štedljivost i istrajnost u vrlinama, jer onaj ko poseduje pošteno zarađenu imovinu i dobra dela, lako će sebe otkupiti u svim sporovima pred zemaljskim sudovima, a posebno na poslednjem Strašnom sudu, gde će se samo vrednovati ono šta je čovek dobro u svom životu učinio.

    Dobra i štedljiva deca prikupe nešto sredstava štednjom pa za taj dan nabave neku čast i “dreše” se onima koji ih vežu.

    Razmislite danas o sledećim stvarima:

    Mnogim roditeljima se čini da je mnogo lakše izraziti ljutnju nego ljubav. Ali, ponekad zaboravimo koliko znači zagrljaj, običan, topao i pun ljubavi.

    Za zagrljaj nam ne treba poseban razlog. Zapravo, razlog za nežnost prema deci imamo uvek, samo ponekad zaboravimo koliko često možemo da pokažemo nežnost. I dok u sekundi „planemo“, i ne ustručavamo se da pokažemo ljutnju, nekako mislimo da se ljubav podrazumeva. A to uglavnom nije tako. Ljubav treba pokazivati svaki dan, kontinuirano, u svim situacijama, a šta je bolje od zagrljaja?

    Zagrlite svoje dete danas.
    Zagrlite ga pravim pravcatim čvrstim i toplim zagrljajem. Neka vam “medvedski” zagrljaj bez posebnog razloga, koji treba samo da pokaže neizmernu ljubav i toplinu, da izazove osećaj sigurnosti i pripadanja bude svakodnevica.

    Ljubav koju pokazujete, deci daje sigurnost, samopouzdanje i samopoštovanje, pa su oni sigurniji u sebe, fokusiraniji i uspešniji (šta god smatrali uspehom).

    Nemojte koristiti fizičke oblike disciplinovanja. Kako? Kada jedna osoba udari drugu, na primer, bolesnu osobu, to je nasilje. Kada udari zdravu osobu, to je nasilje. Kada udari životinju, to je nasilje. Kada udari pripadnika neke nacionalne manjine, to je nasilje. Kada muškarac udari ženu, to je nasilje. Kada žena udari muškarca, to je nasilje. Kada… Prepoznali smo da je udarac = nasilje. Kako je moguće da sada pokušavaju da nas ubede da kada neko udari dete, to je vaspitanje?!? (Jelena Holcer) Razmislite o vome.

    Provedite vreme sami sa svojom decom u aktivnostima u kojima deca uživaju. Svako veče igrajte neku igru ili čitajte deci, makar na pet minuta. Pogasite mobilne telefone, računare, TV prijemnike i odvojite ovo vreme samo za decu.

    Neka vaša deca kuvaju i uređuju kuću za praznike sa vama. To je korisna veština koja će im zasigurno trebati, zabavno je i izvrstan način da se zbližite i provedete vreme zajedno, a ujedno obavite praktičan posao.

    Pomozite im da razviju veštine i sposobnosti koje odaberu. Ako žele da se bave nekim sportom, nabavite im potrebnu opremu i vodite ih na treninge. Ako žele da sviraju neki instrument upišite ih u muzičku školu ili na kurs.

    Zaštitite i ojačajte telo deteta. Vodite dete na redovne kontrole kod lekara, pripremajte mu pravilnu i raznovrsnu hranu i provodite s njim vreme napolju jer igre na otvorenom čine čudo za zdravlje deteta.

    Podstičite pozitivne odnose sa prijateljima, braćom i sestrama i ostatkom porodice.

    Pomozite deci da razviju osećaj samopoštovanja pružajući im konstantnu podršku i ohrabrenje. Pomozite im da otkriju svoju snagu kroz ljubav, utehu i vreme koje im posvećujete.

    I ono najvažnije, ne zaboravite “volim te” svaki dan.


    Ovo je vreme za radost i toplinu u srcu. Za osmeh, lepu reč, zagrljaj. Za male i velike ruke oko vrata. Za toplu sobu, za vedre glasove koji te čekaju kad se vraćaš kući. I za zahvalnost za to što smo nečija deca, nečiji roditelji, nečiji najdraži!

    Đurđa Kadijević/roditeljsrbija.com


    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  5. #15
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija

    Materice

    [HL]



    Materice
    U drugu nedelju pred Božić pada ovaj praznik. Ovo je najveći hrišćanski praznik majki i žena. Toga dana deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način, kao što su njih majke vezivale na Detince. Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Deca joj čestitaju praznik, a majka onda deli deci poklone, i na taj način se "dreši". Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se dreše poklonima deci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima.

    Praznik Materica se u novije vreme svečano proslavlja i pri našim hramovima, naročito po gradovima. Bogomoljne žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodnu akademiju sa programom, u kome učestvuju deca sa prikladnim recitacijama i pevanjem, a onda deca vezuju prisutne starije žene. One im se "dreše" poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima itd. Negde se organizuje poseta bolnici, naročito dečjim odeljenjima, gde se deci nose pokloni, što daje ovom prazniku pun hrišćanski smisao.[/HL]


    svetosavlje.org
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  6. #16
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija



    [HL]

    Oci ili Očevi

    U prvu nedelju pred Božić praznuje se ovaj praznik. Toga dana, isto kao na Materice, deca vezuju svoje očeve, a ovi im se "dreše" poklonima, isto kao i majke.

    Oci, Materice i Detinci su čisto porodični praznici i za taj dan domaćice pripremaju svečani ručak na kome se okupi cela porodica. Ovi praznici, i običaji vezani za njih, doprinose jačanju porodice, slozi u njoj, razumevanju, poštovanju između dece i roditelja, starijih i mlađih, što sve zajedno čini porodicu jakom i zdravom. A zna se, da je porodica temelj jednoga društva, države i crkve.
    svetosavlje.org


    [/HL]


    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  7. #17
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija

    Danas se slave;


    Sveti mucenici Mina, Ermogen i Evgraf


    И Мина и Ермоген беху Атињани родом. Обојица живљаху у Цариграду будући у великој части и код цара и код народа. Мина беше познат због велике учености и красноречивости, и споља држаше се као незнабожац, у срцу, пак, беше убеђени хришћанин. Ермоген беше епарх цариградски, и држаше се незнабоштва споља и изнутра, премда беше милосрдан и чињаше многа добра дела. Када букну нека распра између хришћана и незнабожаца у Александрији, цар Максимин посла Мину, да утиша метеж и да хришћанство истреби из тога града. Мина оде и успостави мир, но објави себе хришћанином, и обрати многе незнабошце у веру праву речитошћу и чудесима многим. Чувши за ово, цар посла Ермогена, да Мину казни и хришћанство угуши. Ермоген изведе Мину на суд, одсече му стопала и језик, и избоде очи, па га онда баци у тамницу. У тамници Мини се јави сам Господ Исус, исцели и утеши Свога страдалца. Видевши Мину, чудесно исцељена, Ермоген се крсти и поче проповедати силну веру Христову. И би Ермоген постављен за епископа у Александрији. Тада разјарени Максимин сам оде у Александрију и стави Мину и Ермогена на велике муке, које они храбро издржаше, помагани благодаћу Божјом. Видећи храброст ових Христових војника и чудеса Божја на њима, јави се пред судилиштем Евграф, тајник и пријатељ светог Мине, и викну цару у лице; "И ја сам хришћанин!" Цар се збеси, трже мач и посече светог Евграфа. Потом нареди нечестиви цар, те џелати мачем посекоше свете Мину и Ермогена. Њихове свете мошти, бачене су у море, чудесним начином допловише у Цариград, где их епископ, коме се у сну о томе јави, свечано дочека и чесно сахрани.

    Тропар (глас 8):

    Уздржањем умртвише огњене покрете страсти и слабости, Христови мученици, примивши благодат да лече болести немоћних, и за живота и после смрти чинећи чуда. Заиста је преславно чудо, како саме кости точе исцељење: Слава Јединоме Створитељу Богу.



    [HL]
    Преподобна Ангелина и свети Јован деспот


    Света Мати Ангелина, деспотица Српска и ктиторка манастира Крушедола у Срему, била је ћерка кнеза албанскога Ђурађа Кастриотића Скендербега и супруга Светог Стефана Слепог, деспота Српског, и мајка Светог Максима Архиепископа и овог Светог Јована, последњег деспота Српског из породице Бранковића. Њен свети спомен слави се посебно 30. јула и тамо се може видети њено опширно Житије, а овде ћемо изнети само живот светог сина њеног Јована Деспота. Свети Јован беше други син Светог Стефана Бранковића и Свете Ангелине. Родио се док му родитељи живљаху још у Албанији, а одрастао је у Београду, месту у области Фурланији (шире подручје Тршћанског залива у Италији), где су му се потом родитељи преселили и живели. Ту је у дому оца свога и матере стекао добро хришћанско васпитање и лепо световно образовање. Његовом васпитању и образовању доста су допринели и монаси, којих је увек било у дому светих му родитеља. Захваљујући својим светим родитељима и овим православним монасима, млади Јован је себе изградио на чврстим темељима православне вере и светог богоугодног живота, тако да, иако је живео међу иноплеменима и јеретицима у Италији и Мађарској и међу грешницима у свету, ипак је себе сачувао чиста у обома, то јест у правој вери и врлини. После смрти Јовановог оца Св. Стефана , неколико година касније, то јест године 1486, мајка Јованова Св. Ангелина, са Јованом и братом му Максимом, пређу из Фурланије преко Беча у Будим, узевши притом са собом и мошти Св. Стефана Слепог. У Будиму их лепо прими мађарски краљ Матија и подари им градове Купиново и Сланкамен у Срему. Том приликом, краљ подари и титулу деспота старијем Ђорђу, који се потом ускоро замонаши под именом Максим, тако да титулу и место деспота Српског у Срему преузме тада Свети Јован. Њихова престоница и боравиште био је најпре град Купиник на реци Сави у Срему, где су у цркви Св. Апостола Луке биле смештене мошти њиховог оца Светог Стефана. Због честих пак напада Турака преко Саве, деспот Јован премести затим своју престоницу у град Беркасово, близу манастира Прибине Главе.

    Као деспот Српски у Срему, праведни Јован је водио, с једне стране, витешку борбу против иноверних Турака, који су с југа нападали, а с друге стране борио се против покушаја римокатолика да његов православни народ поунијате. Налазећи се под влашћу мађарског краља, Јован је њему помагао својом војском у борбама против Турака, и у томе показивао далеко веће успехе него Мађари и Млечићи, који су тих година ратовали са Турцима.

    Благоверни деспот Српски Јован желео је да ослободи и све српске поробљене крајеве на југу, али је то превазилазило његове снаге. Јован се молио Богу да Бог заштити његов Српски народ и да му помогне да сачува своју веру и душу. Зато је он помагао многе православне манастире, молећи монахе да се у њима моле за спасење Српског народа и за спасење његово и његове породице. Са својом мајком Ангелином и са братом Максимом, а и сам са своје стране, Јован је помагао великим прилозима и Светогорске манастире Светог Павла, Хиландар и Есфигмен, а такође и манастир Крупу у Далмацији, као и многе манастире у Срему, Бачкој и Банату. По народном предању он је са својим братом Максимом подигао или обновио манастире Прибину Главу, Месић, Фенек, Дивше, Беочин, Шишатовац и друге. Али, млади и праведни деспот Српски Јован није дуго живео на земљи. Лета живота његовог била су малобројна, али су зато била испуњена многим добрим делима м богоугодним подвизима. Он се мирно упокојио у Господу 10. децембра 1502. године у својој престоници Беркасову и чесно је погребен у цркви Светог Луке у Кушшову покрај свога светога оца. После три године, тело његово било је објављено као цело и свето, и од тада га је правоелавни народ почео поштовати као светитеља Божјег. Света мати његова Ангелина и брат му Максим, приликом свог одласка у Влашку (године 1505) код влашког војводе Јована Радула IV, узели су са собом и мошти Св. Стефана Слепог и овога Светог деспота Јована, али су их при повратку из Влашке (године 1509) опет вратили у Купиново. Када су затим они подигли своју задужбину манастир Крушедол под Фрушком Гором, тело Св. Јована са телом његовог светог оца буде пренето и положено у манастир Крушедол. Тамо се оно показало чудотворним, јер је многе исцељивала благодатна сила његова, међу којима исцели и једног Агарјанина, коме се "живи бес у утроби ваљаше", како кажу стари записи. Такође је и један младић, који је осам година лежао болестан, добио чудесно исцељење од моштију Светога Јована. Тело Светог Јована остало је у манастиру Крушедолу све до 1716. године, када су Турци запалили манастир и у њему свете мошти светих Бранковића. После спаљивања манастира, ипак су пронађени делови светих моштију, међу којима и део стопала Светога Јована Деспота. Ове преостале свете мошти чувају се и данас у манастиру Крушедолу.

    Тропар (глас 4):

    Диван си Боже и твориш преславна чудеса, и прослављаш по смрти оне који Те прослављају, јер си показао нетрулежна тела њихова, и чудодејством њиховим људе обогаћујеш. У славу Светог Имена Свога, даровао си нам тело угодника Свога, Светог Јована, који се моли за душе наше.

    Свети мученик Гемел

    Честан грађанин града Анкире. Када цар Јулијан Богоодступник дође у тај град, Гемел изађе преда њ и јавно га изобличи за богоодступништво. Зато би мучен и на крст распет 361. године. Када би у мукама на крсту, чу се глас с неба: "Блажен си ти, Гемеле!"

    Преподобни Тома Дефуркин

    Велики испосник, победник демона и прозорљивац. Цар Лав Мудри написао му писмо, а он одговори и не отварајући писма царева. Упокојио се у Господу у дубокој старости у IX веку.

    Угодница Божја, света Ангелина,
    Света и у браку, и ко монахиња,
    Стрпљива у муци, у добру милосна,
    У туђој жалости сведушно жалосна,
    Гледаше у Бога, свог Утешитеља,
    Блажаше се крстом Христа Спаситеља,
    Утеха свом мужу, пример својој деци,
    Деца свете мајке постадоше свеци.
    Ко призове име Мајке Ангелине,
    Брзо ћe му мука свака да умине.
    У туробно време кад се царство сруши,
    Када грехом многи нашкодише души,
    Када тама турска земљу охваташе,
    Ангелина душе српске спасаваше
    Указујућ к "небу и духом и прстом,
    Тешећи их Христом, лечећи их крстом.
    И сад она свакој болној души спеши,
    И са већом силом и лечи и теши.
    Ко призове име Мајке Ангелине,
    Брзо ћe му мука свака да умине.

    РАСУЂИВАЊЕ

    На безброј начина Господ Живи зна да милује и да кара, да избавља верне од напасти, да обраћа неверне у верне, и да кажњава непоправиме гонитеље вере. Када опаки Максимин погуби дивне мученике Христове, Мину, Ермогена и Евграфа, седе у лађу и крете из Александрије са својом свитом за Цариград. Но наједанпут ослепи очима, будући и раније слеп душом и умом, поче се жалити својима, како га неке невидљиве руке страшно шибају. Ускоро потом зло и сконча као што је зло и живео. У време св. Амвросија десио се и овакав случај: царица Јустина, јереткиња, беше наговорила некога Јевтимија, властелина из Милана, да некако ухвати омрзнутог joj епископа и одведе далеко негде у прогонство. Taj Јевтимије спреми кола и настани се у једној кући близу цркве, да би лакше могао Авросија увребати сама и у колима одвести. И баш онога дана када је он удесио и припремио све, да Амвросија ухвати, дође наредба царева, да се Јевтимије због неког недела одмах отера у прогонство. Тога дана војници дођоше, везаше зломишљеника и одведоше га у прогонство у оним истим колима, која он беше спремио за изгнање Амвросијево. Другом приликом уђе неки аријанац у храм, у коме служаше св. Амвросије, c намером, да из његових уста чује штогод за што би га могао оптужити. Погледавши, тај јеретик виде светитеља Божјег како поучава народ, и виде крај њега ангела светла, како му шапће речи у ухо. Устраши се од тога веома, застиде самога сeбe, одбаци јерес, и врати се у Православље.

    СОЗЕРЦАЊЕ

    Да созерцавам потоп света (Постања 7) и то:
    1. како пре него вода потопи свет беше потоп неваљалства у свету,
    2. како дуготрпељиви Бог пусти потоп због греха људских, и како вода потопи сву земљу.

    БЕСЕДА

    о Авраму

    Ја сам земља и пепео (Постања 18, 27)

    Ово су речи, које праведни Аврам изрече за себе. Смешни су они људи, браћо, који се погорде због своје дружбе са земаљским кнежевима и великашима, те почну о себи високо мислити. Аврам се удостојио разговарати с Царем вечним и свемоћним, па ипак је остао непоколебљив у смерности својој називајући себе земљом и пепелом. Ко беше овај Аврам, да се удостоји толиког благоволења Божјег за живота, и похвале по смрти и од апостола (Гал, 3; Јевр. 11) и чак од самог Господа Христа (Лк. 16, 22; Јов. 8, 39)? Сељак, који је имао све врлине, живећи у свему по закону Божјем. Човек са тврдом вером у Бога, правдољубив, гостољубив, милосрдан, храбар, послушан, чист и смеран. Нарочито се пак прослави Аврам вером, силном вером. Сто година беше Авраму, када му Бог рече, да ће му жена, дотле бездетна, родити сина, и он поверова. И још док Сара не роди Исака, рече Бог Авраму: учинићу семе твоје као песак на земљи (Пост. 13, 16). И Аврам поверова и не посумња. А кад се роди Авраму јединац син, нареди му Бог, кушајући га, да тога јединца свог принесе на жртву, што Аврам би готов да учини, да га Бог не одврати у последњем часу. Толико беше овај дивни муж веран и послушан Богу. Зато га благослови Бог и учини славним на земљи и на небу.
    Благо онима, браћо, који без размишљања верују Богу и испуњују свете заповести Његове. Благослов Божји пратиће их у обадва света.

    О благословени Створитељу наш, благослови и нас грешне и уврсти нас у избране Твоје, који имају део са Аврамом у Царству Твом. Теби слава и хвала вавек. Амин.
    pravoslavnikalendar.rs
    [/HL]
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  8. #18
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija

    Tucindan - pripreme za Bozic


    [HL]

    На два дана пред Божић, 5. јануара по новом а 23. децембра по старом календару, је Туциндан. Тога дана се коље и реди печеница за Божић. Некада се печеница "тукла" - убијала крупицом соли, касније ушицама од секире, па се онда убијено или ошамућено прасе и јагње клало и редило. Зато је овај дан назван Туциндан. За печеницу се обично коље прасе или јагње, а уз то неко још коље и припрема печену ћурку, гуску или кокош. Обичај везан за клање печенице остао је вероватно из старих многобожачких времена, везан за жртвоприношење. Црква га је прихватила и благословила, јер после Божићног поста, који траје шест недеља, јача храна добро дође, поготово што су тада изузетно јаки мразеви и зиме. На Туциндан, по народном веровању, децу "не ваља" тући, јер ће целе године бити неваљала и боловаће од чирева.


    Светих десет мученика на Криту

    [Светих десет мученика на Криту]
    Пострадаше за Христа Господа у време гоњења Декијева 250. године. Њихова су имена: Теодул, Сатурнин, Евпор, Геласије, Евникијан, Зотик, Помпије, Авгатопус, Василид и Еварест. Сви беху угледни и чесни грађани, најбољи међу најбољим. Када их изведоше на губилиште, они беху радосни веома, и препираху се, ко ће од њих први бити посечен, јер сваки жељаше први поћи ка Христу љубљеном. Потом се помолише: "Прости, Господе, слугама Твојим, и прими изливену крв нашу за нас, за сроднике наше и пријатеље и за све отечество, да се сви ослободе од таме незнања и Тебе познаду, истиниту светлост, о Царе вечни!" Посечени беху и у царство славе пређоше, да се радују вечно.

    Тропар (глас 4):

    Мученици Твоји Господе, у страдању своме су примили непропадљиви венац, од Тебе Бога нашега, јер имајући помоћ Твоју мучитеље победише, а разорише и немоћну дрскост демона: Њиховим молитвама спаси душе наше.



    Преподобни Наум Чудотворац Охридски


    Ученик светих Кирила и Методија и један од Петочисленика, који су најревносније сарађивали оним апостолима словенским. Свети Наум путовао је у Рим, где се прославио чудотворном моћи као и великом ученошћу. Беше зналац многих језика. При повратку из Рима они се настанише, помоћу цара Бориса Михаила, на обалама Охридског језера. Док је свети Климент деловао као епископ у Охриду, дотле је свети Наум основао на јужној обали језера манастир, који и дан-данас краси ту обалу, - као што име свети Наум краси историју словенског Хришћанства - и који је кроз векове и векове био извор чудотворне силе и уточиште болним и невољним. Око светог Наума сабрало се беше мноштво монаха одасвуд са Балкана. Свети Наум је био мудар учитељ, јединствен руковођ монаха, одлучан подвижник, чудотворан молитвеник и духовник. Неуморни трудбеник свети Наум се особито трудио на превођењу Светога Писма, и осталих црквених књига, са грчког језика на словенски. Чинио је чудеса и за живота и по смрти. Његове чудотворне мошти и дан-данас задивљују многобројним чудесима, нарочито исцељењима од тешких болести, понаособ лудила. Упокојио се у првој половини x века и преселио у радост Христа љубљенога.

    Наум преподобни, апостол Словена,
    Христовом светлошћу обасјан свецело,
    Духом неколебљив као тврда стена,
    Духу благодатном он покори тело.
    Постом и молитвом и бденијем ноћним
    Он очисти душу од опаких страсти,
    Уподоби себе ангелима моћним.
    И Бог му дарова од божанске власти:
    Покори му Господ све силе природе
    И демоне злобе, и тамне прелести,
    Он за Христа доби људе и народе
    Речју и чудесним лечењем болести.
    Умро и неумро, грађанин небеса,
    Свети Наум и сад на свет овај гледа,
    И телом и духом он твори чудеса,
    Народима и сад Христа проповеда.
    O Науме свети, поносе Балкана.
    Угодниче Божји, ангелима друже,
    Велика ти сила од Бога је дана,
    o помози свима, да Господу служе.


    РАСУЂИВАЊЕ

    Живећи још у телу, светитељи су имали велика откровења од Бога и визије небеских и паклених сила. Сва та њихова откровења и визије потврђују веру православну у свима учењима њеним. Светитељи су радост, радост велика вернима. Св. Нифонт видео је живу Богородицу, и живога Господа Христа у слави; виђао је исход душа људских из тела, и ангеле хранитеље појединих људи! На јави се разговарао c ангелима и препирао c демонима. Црква учи. да искрено покајање грешника ма и у последњем часу, спасава душу покајника. Св. Нифонт је видео душу једног самоубице како је ђаволи вуку у Ад. Анђео хранитељ те душе иђаше и горко плакаше. A та душа беше некога слуге, који изврши самоубиство зато што му господар беше немилостив, a он не хте отрпети до краја, да би спасен био.
    pravoslavnikalendar.iz.rs



    Свети Нифонт Чудотворац

    [Свети Нифонт Чудотворац]
    Рођен у Пафлагонији, васпитан у Цариграду на двору неког војводе. Запавши у рђаво друштво, млади Нифонт се поквари и предаде многим гресима и пороцима. Због греха не могаше се ни Богу молити. Милошћу Свете Богородице враћен на пут правде, и замонашен. Имао безбројна виђења небеског света. Четири године водио тешку борбу с демоном, који му је непрестано шаптао: "Нема Бога! Нема Бога!" Но када му се јави сам Господ Исус као жив на икони, Нифонт задоби силу велику над злим дусима, и ослободи се тешких искушења. Толико је прозорљив био, да је виђао ангеле и демоне око људи исто као и људе, и познавао људске помисли. С ангелима је разговарао често, а с демонима се препирао. Сазидао цркву Пресветој Богородици у Цариграду, прикупио монахе и спасавао многе. Архиепископ александријски Александар по откривењу с неба посвети га за епископа града Констанције на Кипру. Беше у то време свети Нифонт већ стар, и управљавши добро црквом Божјом неко недуго време, пресели се у вечно Царство Христово. Пред смрт га посети свети Атанасије Велики, архиђакон цркве александријске, и виде му по смрти лице просветљено као сунце.
    [/HL]
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  9. #19
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija

    Bozicna poslanica njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja za 2016 godinu


    BEOGRAD – Tradicionalnim pozdravom Mir Božji – Hristos se rodi, patrijarh srpski Irinej sa sveštenstvom i monaštvom SPC čestitao je Božić svim sinovima i kćerima svete Crkve s porukom da ne dozvolimo nikome da nas deli po bilo kom osnovu.


    U Božićnoj poslanici patrijarh srpski Irinej poručuje da su nam danas više nego ikad, potrebni mir na zemlji i dobra volja među ljudima i narodima.

    „Da bismo imali mir među sobom, prvo uspostavimo lični mir sa Bogom svojim, Bogom našim! Pomirimo se sa njim kroz pokajanje, kroz petrovski vapaj: „Gospode, pomagaj! Izgibosmo!” Onda ćemo lako – kao deca Božja, kao Narod Božji, kao braća i sestre – uspostaviti i dobru volju i mir među sobom“, navodi se u poslanici dostavljenoj medijima.

    „Posebno pozdravljamo našu braću i sestre na našem mučeničkom Kosovu i Metohiji, u našoj duhovnoj kolevci. Molimo se Bogomladencu Hristu da ih duhovno i božanski, kao proroka Danila i svete mladiće u Vavilonu, ohrabri i učvrsti u opredeljenju da budu i ostanu verni zavetu naših svetih predaka.“

    Patrijarh i Crkva apeluju na sve prognane i izbegle sa ove naše svete srpske zemlje, kao i sve prognane i izbegle sa svojih vekovnih ognjišta, iz Dalmacije, Like, Slavonije, Baranje, sa Banije i Korduna, kao i iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, da učine sve što do njih stoji da se vrate na svoja vekovna ognjišta, da ih obnove, unaprede i sačuvaju za pokoljenja koja će doći.

    „Greh je, međutim, pomenuti nevoljnike, stradalnike i prognanike srpskog roda, a ne setiti se svih nevoljnika, stradalnika i prognanika iz drugih naroda i zemalja, ma koje vere oni bili, a naročito naše braće i sestara na Bliskom i Srednjem Istoku, u Ukrajini i u Africi, posebno u ove svete i blage dane kada proslavljamo Rođenje najvećega Stradalnika i Prognanika u istoriji, Bogočoveka Isusa Hrista, Pobednika nad zlom, smrću i satanom. Sećajmo ih se molitveno i pomozimo im delatno kad možemo i koliko možemo“!

    Ukazuje se da nezavisno od toga gde živimo i radimo, u otadžbini ili rasejanju, draga deco duhovna, mi smo jedan, hrišćanski, pravoslavni i svetosavski narod koji su Božić i božićnji etos na poseban i jedinstven način oblikovali.

    „Božić je u srcima našim, u dušama našim. Slaveći Božić u radosti i miru sa svim i svakim, učili smo se svetosti življenja i strahu Božjem. Pozdravom Mir Božji – Hristos se rodi i otpozdravom Vaistinu se rodi mi smo formirani kao narod mira Božjeg i dobre volje“.

    To je, ističe se, naš veliki duhovni kapital.

    „Znajući to, još jedamput vas pozivamo: čuvajmo jedinstvo vere i Crkve svetosavske i svetinju ovog božićnjeg praznika kao zenicu oka svoga! Ne dozvolimo nikome da nas deli po bilo kom osnovu! Srpska Pravoslavna Crkva bila je, jeste i biće garant našeg duhovnog i narodnog jedinstva“, poruka je patrijarha u Božićnoj poslanici.

    Ukazuje se i da su se ljudi i narodi veoma udaljili od Boga.

    „Ali ne samo od Boga već i međusobno, jer to jedno sa drugim ide. Vidimo da svespasavajuće Ime Božje i samoga Boga mnogi više psuju nego li što ga slave i prizivaju u pomoć. Vidimo da se najveći greh, greh ubijanja čoveka i čitavih ljudskih zajednica, svakodnevno vrši, i to, često, u ime Božje. To je za normalan um i razum nepojmljivo“.

    Pitamo se, poruka je Poslanice, zar je moguće da neko sa imenom Božjim na usnama ubija nevinu decu, žene, zarobljenike i prognanike?

    „U ime kojeg i kakvog Boga to čini? U ime koje i kakve religije to čini? Zbog ovakve psevdoreligijske izopačenosti imamo ovoliko nemira i strahova u svetu, koji nisu ništa drugo do li plodovi aktivne bezbožnosti psevdovernikâ“.

    Crkva i patrijarh pozivaju braću i šestre i dragu duhovnu decu, u ime Boga, u ime novorođenoga Hrista Gospoda, da čuvamo sebe i svoj narod od svepagubnog bogohuljenja i grehova koji vapiju do nebesâ.

    Poruka je i da bez istinskog i životnog mira sa Bogom svojim nemoguć je mir sa braćom svojom, nemoguća je i dobra volja među ljudima i narodima.

    „Znajući to, braćo i sestre i draga deco duhovna, pozivamo vas da se izmirimo sa Bogom svojim. Zavapimo Mu u pokajanju kao onaj izgubljeni, bludni sin u jevanđelskoj priči, a On će nas raširenih ruku primiti“!

    Umesto, kako se navodi, dobre volje i ljubavi među ljudima i narodima svedoci smo planetarne ekspanzije egoizma, surevnjivosti, antagonizama i nadgornjavanja – poroka koji izazivaju zabrinutost, strah i zebnju za budućnost ovoga sveta.

    „U ovoj prazničnoj radosti pozdravljamo sve vas, našu duhovnu decu i svetosavsku braću i sestre širom sveta, u otadžbini i rasejanju. Pozdravljamo vas i pozivamo vas: pomirimo se sa Bogom i međusobno i budimo deca Božja i Narod Božji“!

    Razvijmo i pokažimo dobru volju međusobno i prema svim ljudima oko nas! Kroz tu dobru volju među ljudima budimo svetlost svetu i so zemlji! Živimo sveto i čestito i ispunimo zavet otaca kojim su nas zavetovali za Carstvo nebesko“, poručio je patrijarh u Božićnoj poslanici.

    Izvor: Tanjug
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  10. #20
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Religija

    Sutra je Badnji dan


    BEOGRAD - Pravoslavni vernici u Srbiji sutra obeležavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosnihi hrišćanski praznik Božić - praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

    Patrijarh srpski Irinej, koji je u poslanici poručio da ne dozvolimo nikome da nas deli po bilo kom osnovu, služiće večernje sa osvećenjem badnjaka u hramu Svetog Save na Vračaru, dok će na sam dan Božića predvoditi svetu arhijerejsku Liturgiju u Sabornom hramu Svetog arhangela Mihaila u Beogradu.

    U Božićnoj poslanici poglavar SPC je poručio i da su nam danas više nego ikad, potrebni mir na zemlji i dobra volja među ljudima i narodima!

    Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa Hrista i, zajedno sa Uskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.

    Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara Božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tela, a ljudi se u Srbiji pozdravljaju rečima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".

    Etnolog Vesna Marjanović objašnjava da sam ciklus obrednih radnji započinje sa božićnim postom, koji traje šest nedelja, natavlja se obeleževanjem Badnjeg dana i Božića, da bi se završio na Bogojavljenje, 19. januara.

    "Ali, sada kada živimo ubrzano, svi rituali su se sveli manje više na ta dva praznična dana", rekla je Marjanović Tanjugu.

    Badnji dan je poslednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika kod Srba, seča badnjaka, unošenje slame, bacanje oraha, pijukanje dece koju predvodi domaćica i obilaženje u krug prostorije u kojoj se postavlja posne večere.

    Smatra se da je Badnji dan povezan sa pokojnicima, pa se veruje da su te večeri zajedno živi i njihovi pokojnici, odnosno preci, objašnjava Marjanović.

    "Sva hrana koja se pripremala u prošlosti, a koja se priprema i danas ima to značenje veze ovog i onog sveta", istakla je ona.

    Kad je reč o samom obeležavanju Božića, običaj je da ujutru jedan član porodice odlazi u crkvu, da bi se po povratku prvi put posle posta, omrsili, a obavezno je i lomljenje pogače.

    "Održalo se verovanje da se na Božić nigde ne ide i da je porodica na okupu", kaže Marjanović i dodaje da je u nekim krajevima, na severu Srbije, postojao običaj da se uveče izlazi iz kuće u šetnju ulicama ili na konjima, dok mladi muškarci tek oženjeni odlaze u tazbinu, gde dobijaju darove.

    Smatra se da prva osoba koja za Božić dođe u kuću, polažajnik, uspešan mladi čovek koji treba da donese prosperitet domaćinstvu.

    "I sam Božić je početak svih početaka, simboliše rađanje, a sa druge strane treba da se pomogne da se priroda i vegetacija probude", navela je Marjanović.

    Kako je rekla, Božić po julijanskom kalendaru, pored srpske, slave i ruska, jermenska crkva, Sveta gora i jedan deo koptske crkve.

    Srbi Božić obeležavaju od pamtiveka, a Badnjakom, odnosno božićnim drvetom se u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak.

    Uz drvo, daruje se i žito da bi naredna godina bila plodna.
    Tanjug

    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

Strana 2 od 6 PrvaPrva 1234 ... ZadnjaZadnja

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •  

PRIJATELJI SAJTA: