16 GODINA SA VAMA !!! Dobro dosli na Delta Radio Forum !!! Uzivajte uz najbolju narodnu muziku na internetu !!!

***INFO: UKOLIKO IMATE PROBLEMA SA PRISTUPOM FORUMA PUTEM GOOGLE CHROMA ,EDGE-A ILI OPERE KORISTITE MOZZILU ZA POKRETANJE FORUMA ***

Slušajte Radio 31 Plus pomoću:

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime


SLUSATE RADIO 31 PLUS UZICE:


Prikaz rezultata 1 do 9 od 9

Tema: Geografija

  1. #1
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Geografija

    Geografija


    Srbija


    Populacija
    7.498.001 stanovnika

    Glavni grad
    Beograd 1.119.642 stanovnika (2002.)
    Povrsina: 88361 km2

    Granice
    Granica na istoku sa Bugarskom, na sjeveroistoku sa Rumunijom, na
    sjeveru sa Mađarskom, na zapadu sa Hrvatskom i Bosnom i
    Hercegovinom, a na jugu sa Crnom Gorom Albanijom i Makedonijom.

    ETNIČKI SASTAV

    Većinsko stanovništvo: Srbi;
    Nacionalnosti: 38

    Srbi 82,86 %,
    Mađari 3,91 %
    Bošnjaci 1,82,
    Romi 1,44,
    Hrvati 0,94,
    Albanci (0,82),
    Slovaci 0,79,
    Vlasi 0,53,
    Rumuni 0,46,
    Bugari 0,27...

    Veci gradovi

    Beograd 1.119.642 stanovnika,
    Novi Sad 191.405,
    Niš 173.724,
    Kragujevac 146.373

    Klima
    kontinentalna
    umjereno-kontinentalna
    planinska

    Valuta

    Dinar


    Reljef
    Sjeverni dio Srbije, Vojvodina - pretežno je ravničarskiCentralni i južni delovi brdoviti i planinski
    Ravnice su u Panonskoj niziji i njenim obodnim delovima:
    Mačva, Posavina, Pomoravlje, Stig i Negotinska krajina.
    Obradiva površina: 55%
    Površina pod šumom: 27%


    Planinski vrhovi:
    15 vrhova preko 2.000 metara
    Đeravica na Prokletijama 2.656 m
    Crni Vrh 2.585 m (Šar-Planina)
    Gusam 2.539 m (Prokletije)
    Bogdaš 2.533 m (Prokletije)
    Žuti Kamen 2.522 m (Prokletije)
    Ljuboten 2.498 m (Šar-Planina)
    Veternik 2.461 m (Koprivnik)
    Crni Krš 2.426 m (Prokletije)
    Hajla 2.403 m (Hajla)


    Rijeke
    Rijeke pripadaju basenima Crnog, Jadranskog i Egejskog mora.

    Plovne rijeke:
    Dunav, Sava i Tisa.

    Najduza rijeka je Dunav koji kroz Srbiju tece 588 km, od svojih 2.857 km ukupnog toka. Dunavski basen otvaranjem kanala Rajna-Majna-Dunav (1992.) povezuje zapadnu Evropu sa Azijom.

    Duzine rijeka u Srbiji Dunav 588 km (ukupno 2783 km) Zapadna Morava 308 km (308 km) Južna Morava 295 km (295 km) Ibar 272 km (272 km) Drina 220 km (346 km) Sava 206 km (945 km) Timok 202 km (202 km) Velika Morava 185 km (185 km) Tisa 168 km (966 km) Nišava 151 km (218 km) Tamiš 118 km (359 km) Begej 75 km (244 km)

    Nacionalni parkovi
    Đerdap,
    Šara,
    Fruška Gora,
    Kopaonik
    Tara

    BANJE u SRBIJI
    Banja Badanja, Bogutovačka Banja,Brestovačka Banja, Bukovička Banja, Bujanovačka Banja, Gamzigradska Banja, Gornja Trepča, Jošanička Banja, Banja Junaković, Banja Kanjiža, Klokot Banja, Banja Koviljača, Kuršumlijska Banja, Lukovska Banja, Banja Ljig, Mataruška Banja, Niška Banja, Novopazarska Banja, Ovčar Banja, Palanački Kiseljak, Palić, Pribojska Banja, Prolom Banja, Ribarska Banja, Banja Rusanda, Selters Banja, Sijarinska Banja, Sokobanja, Stari Slankamen, Vranjska Banja, Vrdnik,Vrnjačka banja, Vrujci, Zvonačka Banja

    PLANINE
    DIVCIBARE, GOC, GOLIJA, GUCEVO, JASTREBAC, KOPAONIK, MOKRA GORA, RAJAC, RTANJ, RUDNIK, STARA PLANINA, TARA, VLASINA, ZLATAR, ZLATIBOR

    ARHEOLOSKA i ISTORIJSKA NALAZISTA:
    Beogradska tvrdjava, Caricin grad, Lebane, Gamzigrad - rimsko utvrdjenje, Zajecar, Golubac - srednjovekovni grad,Karadjordjev grad, Topola-Oplenac ,Lepenski vir - arh. nalaziste, Majdanpek, Maglic - Srednjovekovni grad, Kraljevo, Mediana - anticki grad, Nis ,Niska tvrdjava - rimsko naselje/turska tvrdjava, Petrovaradinska tvrdjava, Novi Sad ,Ras - Srednjovekovni grad, Novi Pazar,Sirmium - rimsko nalaziste, Sremska Mitrovica, Smederevska tvrdjava ,Sremski Karlovci ,Starcevo - arh. nalaziste, Pancevo, Trajanova tabla - rimsko doba, Kladovo, Ulpiana - rimsko nalaziste, Gracanica, Utvrdjenje Diana, Kladovo, Viminacium - rimsko naselje, Pozarevac, Vinca - arh. nalaziste, Beograd, Vukov Trsic, Loznica


    SPELEOLOŠKI OBJEKTI:

    NAJDUBLJE JAME:
    1. Rakin ponor -285 m 684 m Miroč, Donji Milanovac ASAK, 1990 2. Jama na Dubašnici (Gaura Frnđefund) -276 m - Dubašnica 3. Jama u Laništu -272 m 710 m Miroč, ASAK, 1990 4. Faca Šora -266 m - Miroč, 1991 (-130 m) ASAK, Ponir 2002 5. Ibrin ponor -239 m 855 m Miroč, ASAK, 1991,96,98 6. Tisova jama -235 m - Beljanica, Žagubica ASAK, 1988 i 1999 7. Nemački ponor -210 m 3.422 m Miroč, Tekija ASAK 1991-6 8. Buronov ponor -187 m 2.925 m Miroč, ASAK, 1994 9. Dragov ponor -184 m - Donje Leskovice, V.M.Manda
    10. Cerjanska pećina 176 m 6.025 m Cerje, Niš SOB 197611. Jama na Velikom Igrištu(Cvijićeva jama) - 171 m - 1984

    NAJDUŽE PEĆINE
    1. Ušački pećinski sistem 6.185 m 125 m Peštersko polje,1973 2. Cerjanska pećina 6.025 m 176 m Cerje, Niš SOB 1976 3. Bogovinska pećina 5.842 m(proc. 7.500 m) - Južni Kučaj 4. Lazareva pećina 5.638 m (proc. >8.000 m) - Kučaj, Zlot 5. Drenjarski sistem 3.731 m(proc. 4.000 m) 103 m 1999-2002
    6. Nemački ponor 3.422 m 210 m Miroč, Tekija ASAK1991-1996 7. Samar 3.167 m - Kopajkošara, Svrljig pojedinci 8. Buronov ponor 2.925 m (proc. 3.400 m) 187 m Miroč 9. Velika pećina u Dubokoj 2.734 m 65 m selo Duboka 10. Rajkova pećina 2.304 m - Majdanpek 1970-1975


    Manastiri u Srbiji
    Banjska Mitrovica, Beocin, Fruskogorski manastir, Bogorodica Ljeviska Prizren, Crkva Sv. DjorDja Topola - Oplenac, Decani Pec, Devic, Srbica Divsa Fruskogorski manastir, DjurDjevi Stupovi Novi Pazar, Fenek Fruskogorski manastir Golubac Kladovo Gornjak Petrovac, Gracanica Pristina, Gradac Raska, Grgeteg Fruskogorski manastir, Jazak Fruskogorski manastir, Kalenic Surdulica, Krusedol, Fruskogorski manastir, Kuvezdin Fruskogorski manastir,Lazarica Krusevac ,Ljubostinja Trstenik, Maglic Kraljevo, Mala Remeta Fruskogorski manastir, Manasija Despotovac, Mileseva Prijepolje, Naupara Krusevac, Novo Hopovo Fruskogorski manastir, Ovcarsko-kablarski manastiri Cacak, Pecka Patrijarsija Pec, Petkovica Fruskogorski manastir, Petrova crkva Novi Pazar, Poganovo Pirot ,Pokajnica Velika Plana, Privina glava Fruskogorski manastir ,Prohor Pcinjski Vranje, Rakovac Fruskogorski manastir, Ravanica Cuprija, Sisatovac Fruskogorski manastir, Sisojevac Cuprija, Sopocani Novi Pazar, Sremska Ravanica Fruskogorski manastir, Sremski Karlovci, Staro Hopovo Fruskogorski manastir, Studenica Raska, Sv. Ahilije Arilje, Sv. Nikola Pribojska Banja, Velika Remeta Fruskogorski manastir, Zica Kraljevo
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  2. #2
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija



    Evropa


    U Evropi živi oko 700 miliona stanovnika. Na naseljenost utiču prirodni i društveni preduslovi. U prirodne preduslove ubrajamo reljef, klimu, vegetaciju, vrstu tla, bogatstvo vodom, rudnicke izvore... Društveni preduslovisu stepen razvijenosti ekonomije, politička stabilnost, mogućnost zapošljavanja...

    Evropu je sastavljena od 42 teritorijano cjelovite države i evropskih dijelova Ruske Federacije i Turske. S obzirom na površinu koje je otprilike 10,2 miliona km2, Europa je među najmanjim kontinentima. Pritom je odnos između površina evropskog dijela Ruske Federacije i preostalih 44 država 42% : 58%. Europa je vrlo gusto naseljen kontinent sa srednjom gustinom naseljenosti od 69 st/km2.
    "Evropa" je ime jedne žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zevs u liku bika. Prema nekim mišljenjima, ime Europa potiče od semitske riječi ereb što je označavalo zapad, mjesto zalaska sunca.

    Evropa je smještena u središnjem dijelu sjeverne polulopte. Krajnje tačke kopnenog dijela Europe nalaze se na sjeveru u Norveškoj (rt Kinnarodden), na zapadu u Portugalu (rt Da Roca), na jugu u Španiji (rt Marroqui) i na istoku u Rusiji (Sjeverni Ural). Osim kopna, ovom kontinentu pripadaju i brojna ostrva te ostrvske grupe u Atlanskom okeanu i Sredozemnom moru. Budući da je smještena najvećim dijelom u sjevernom umjerenom pojasu, a tek manjim dijelom u sjevernom hladnom pojasu, Evropa je imala povoljne uslove za razvoj naseljenosti te ostvarivanje raznovrsnih kulturno-civilizacijskih i ekonomskih dostignuća.

    Okružuju je Afrika i Azija, a od mora je važan Atlanski okean kao i Sredozemno more i Sjeverno ledeno more. Brojna vrata, prolazi i kanali omogućavaju joj dobru pomorsku povezanost s ostatkom svijeta. Sve je to pridonijelo položaju kulturno-civilizacijskog središta Starog svijeta. Danas je povoljnost smještaja i položaja vidljiva u izrazitoj gustoći naseljenosti te važnom mjestu Europe u svjetskoj trgovini i saobracaju.


    Reljef

    Reljef Evrope je raznolik po izgledu i starosti. Najveći dio Evrope zauzimaju nizine (prostori do 200 metara visine), a samo 17% površine prostire se iznad 500 metara. Najviši vrh Evrope, Elbrus, visok je 5642 metara. Evropa je prosječno najniži kontinent. Pod uticajem spoljog uticaja i unutartasnjih sila reljef se neprestano mijenja. Iz toga proizlazi veza između njegovog izgleda i starosti. Mlađa reljefna uzvišenja viša su i strmija za razliku od starijih. Međutim današnji izgled Evrope nije nastao odjednom. S obzirom na starost tj. vrijeme nastanka, reljef je podijeljen u tri osnovne skupine: prastaru Europu, staru Europu i mladu Europu.


    Prastara Evropa
    Prastara Evropa je oblikovana u arhaiku (arhaik je započeo prije oko 3,8, a trajao je do prije 2,5 milijarda godina). Tada je nastao Baltički štit, čiji je južni nastavak Ukrajinski štit, a veza između njih je mlađim naslagama prekrivena Ruska ploča. Sjeverozapadni dio Baltičkog štita prekriven je dolnjopaleozoičkim orogenetskim pojasom Kaledonida, a starost stijena se povećava prema istoku. Baltički i Ukrajinski štit u donjem paleozoiku činili su kontinent Baltiku (Fenosarmaciju).


    Stara Evropa
    Stara Evropa je oblikovana u sledećoj geološkoj eri - palelozoiku. Tada su nastala stare gromadne planine. Prepoznatljiva su po blagim padinama i zaobljenim vrhovima, a uglavnom nisu viša od 1000 metara nadmorske visine. Navedene značajke omogućavaju laku prohodnost. Te su planine bogata rudama (osobito ugljenom i željeznom rudom), pa su na tim područjima nastale prve industrijske regije i veći gradovi.
    Stare gromadne planine nalaze se u Britaniji, Irskoj, zatim Skandinavsko gorje, Ural, Meseta, Središnji masiv, Ardeni, Vogezi, Njemačko-češko sredogorje i Rodopi.
    Sledeća geološka era je mezozoik kada počinje nastanak mladih lančanih planina i traje intezivno trošenje postojećeg reljefa.


    Mlada Evropa
    Planina Elbrus, po nekima najviša planina u Evropi i smještena je u Gruziji.
    Mlada Evropa je oblikovana u geološkoj eri koja obuhvata današnje doba. Naziva se kenozoik te se, s obzirom na starost, dijeli na tercijar i kvartar. U tercijaru je došlo do izdizanja mladih vjencanih planina. Njihove karakteristike su strme padine te oštri i visoki vrhovi. Kako se najčešće pojavljuju u nizu, kažemo da su vjenčane i smještene su na jugu Evrope. To su Alpe (najveći planinski lanac Evrope) na koje se nadovezuju Apenini, Dinaridi i Šarsko-pindsko gorje. Istočnije se prostiru Karpati i Stara planina Balkan. Na Pirinejskom poluotoku su Pirineji i Betijski Kordiljeri. S obzirom na geološku prošlost zemlje, te su planine izrazito mlade tako da se njihov okolni prostor još nije smirio. Zato su na tom području česti potresi i vulkanske erupcije (npr. Etna na Siciliji, Stromboli, Shurtsey).
    Za razliku od starih gromadnih planina, mlade vjencane planine siromašne su rudama, a u prošlosti bile su i smetnja za saobracajno povezivanje sjevera i juga Evrope. Međutim, one imaju i niz pozitivnih osobina: mogućnost ispaše stoke, sječa suma i korišcenje planinskih rijeka za dobijanje električne energije. Rijeke obiluju vodom i strmog su pada.

    Današnji izgled Evropa je dobila nakon zadnjeg ledenog doba. Na pojedninim prostorima unutrasnje sile pomlađuju postojeće reljefne oblike (npr. izdizanje starog lanca Rod, a promjenom klimatskih uslova jačaju procesi razaranja. Oblikuju se nizije čije naslage tj. nataloženi materijal, nastaju radom različitih vanjskih faktora(vode, vjetra, lednika). Pritom starost podloge ne treba da bude jednaka starosti naslaga. Primjer je istočnoevropska nizija čija je podloga ruska ploča arhaične starosti, a naslage nastale radom lednika i vjetra su tercijarne i kvartarne. Veće evropske nizije su Andaluzijska, Pribaltička, Padska, Panonska, Vlaška i Tračka.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  3. #3
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Evropske drzave;


    Albanija
    Andora
    Armenija
    Austrija
    Azerbejdžan
    Belgija
    Bjelorusija
    Bosna i Hercegovina
    Bugarska
    Crna Gora
    Ceška
    Danska
    Estonija
    Finska
    Francuska
    Grcka
    Gruzija
    Holandija
    Hrvatska
    Irska
    Island
    Italija
    Kipar
    Letonija
    Lihtenštajn
    Litvanija
    Luksemburg
    Madjarska
    Makedonija
    Malta
    Moldavija
    Monako
    Norveška
    Njemacka
    Poljska
    Portugalija
    Rumunija
    Rusija
    San Marino
    Slovacka
    Slovenija
    Srbija
    Španija
    Švajcarska
    Švedska
    Turska
    Ukrajina
    Vatikan
    Velika Britanija
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  4. #4
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Norveška


    Službeni naziv:
    Kongeriket Norge (kraljevina Norveška)

    ustavno uredenje: parlamentarna monarhija
    površina: 323 758 km2
    broj stanovnika (2000.): 4 492 000
    gustina naseljenosti: 13,9 st./km2
    glavni grad: Oslo (507 500 st.)
    rodnost (2000.): 13‰
    smrtnost (2000.): 10‰
    ocekivana životna dob (2000.): 79 godina
    narodnosni sastav (2000.): Norvežani 96%
    vjerski sastav (2000.): protestanti 88%
    službeni jezik: norveški
    pismenost (2000.): muškarci 100%, žene 100%
    stepen urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2000.): 75%
    ekonomski sastav po djelatnostima (2000.): primarne 2%, sekundarne 43%, tercijarne 55%
    BND - bruto nacionalni dohodak (2000.): 155 064 mil. $
    BND - bruto nacionalni dohodak po st. (2000.): 34 530 $
    novcana jedinica: 1 norveška kruna; 1000 NOK=100 řre


    Norveška - Zemlja 1.000 fjordova


    Norveška je država na severu Evrope, na zapadnom delu Skandinavskog poluostrva. Graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom.

    Naziva se još i „zemljom 1.000 fjordova“ zbog brojnih uskih, dubokih zaljeva strmih obala. Nije ni čudno što zbog toga ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svetu, a zbog svoje lepote upravo ti fjordovi su jedno od najposećenijih mesta nordijskih zemalja. Ima čak oko 50.000 ostrva.



    Glavna atrakcija je stena Preikestolen koja se nalazi 604 metra iznad samog fjorda, a da biste došli do ravne platforme očekuje vas pešačenje od 2 sata. Obavezno posetite i ukliještenu stenu Kneragbolten s koje se pruža panorama na fjord.


    Na UNESCO-vom popisu posebno su izdvojena i ova dva fjorda: Geirangerfjord i Nćrřyfjord.
    Norveška ima oko 4.800.000 stanovnika te ima tendenciju rasta, a prosječna starost je 38 godina. Poznato je i kako je jedna od najbogatijih zemalja svijeta zbog proizvodnje nafte, prirodnog plina, drvne industrije te energetike. Podaci pokazuju i kako je Norveška jedna od najpoželjnijih destinacija za život.
    Norveški jezik je službeni, no, budući da je stanovništvo 100% pismeno s većinom se možete sporazumijevati i na engleskom i nemačkom jeziku.



    Glavni grad je Oslo, a drugi veći gradovi su: Bergen, Trondheim, Harstad, Kristianstad, Dramen… Dan državnosti ove zemlje je 17. svibanj koji se posebno slavi svake godine u zanimljivim tradicionalnim kostimima stoga nije ni čudno da je u to vreme najzanimljivija posetiocima.



    Specifičnost njihove kuhinje je u žitaricama, ribi, mesu te mliječnim proizvodima. Od deserta svakako probajte tradicionalni rřmmegrřt – vrstu kaše iz vrhnja, blřtkake – torte sa šumskim voćem te snřfriske – torta od mrkve.



    Drugi po veličini grad u Norveškoj, nakon glavnog grada Osla, je Bergen ili kako ga Norvežani zovu “grad između sedam brda”. Poznat je po Ribljoj pijaci (Fisketorget), naučno-istraživačkom centru “Vilvite” i luci Bryggen koja je nebrojeno puta bila uništavana u raznim požarima.



    Danas su 62 drvene zgrade pod zaštitom Unesca. Riblja pijaca s bogatom ponudom ribe i morskih plodova, cveća, rukotvorina i suvenira omiljen je motiv fotografa. Vilvite je naučno-istraživački centar u kojem na 1.700 m˛ možete da proučite 75 instalacija i mašina, da sami eksperimentišete sa strujom i sijalicama, te da sami pravite hemijske pokuse. U ovalnoj sobi nazvanoj “Ritam” možete da “doživite” Zemlju, Sunce i Mesec i njihove međusobne uticaje, a ujedno vidite i shvatite kako sile tih planeta deluju na ljude.

    Centar je ponedeljkom zatvoren, a od utorka do petka radi od 9 do16 časova. Nalazi se blizu centra, u ulici Thormřhlensgate 51 (više na VilVite).
    Neobične ulice: Dyvekegangen, sa svega 99 cm širine, najuža je ulica u Bergenu. Christiesgate je pak najšira ulica, s čak 16 m širine.

    Izlasci
    Tražite li bogat noćni život, Bergen ne bi trebalo da bude vaše odredište! Noćni se klubovi zatvaraju rano. Većina je kafića lepo sređena, s prijatnim ambijentom i atmo-sferom, ali cene pića (posebno piva i vina) prilično su visoke. U Ambrosia baru, u samom centru grada, uz kamin i vatricu možete da uživate u kafi Avec, koju mnogi opisuju kao najromantičniju vrstu. Ako tražite proveren gastronomski užitak, svakako otiđite u restoran Dicken's. Zimski vrt restorana jedno je od najpopularnijih okupljališta u Bergenu. Ljubitelji morske hrane u ovom restoranu hvale norvešku riblju čorbu i salatu od haringa s kiselim mlekom i biberom.

    Da li ste znali da je riba, sirova, soljena i sušena, najpoznatija norveška namirnica? Većina norveških nacionalnih specijaliteta nastali su iz potrebe za produžavanjem postojanosti namirnica bez frižidera. Najbolje riblje specijalitete nudi mali riblji porodični restoran Fiskekrogen (u blizini Riblje pijace), otvoren 1989. godine. Ovaj nekoliko puta nagrađivan restoran nalazi se u bivšoj fabrici ribe, u srcu luke Henningsvćr.


    Istorija

    Vikinzi su dva vijeka pljačkali i palili Evropu dok nisu prihvatili Kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko vijekova. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala još sljedećih 400 godina. 1814. Norvežani su se odvojili od Švedske i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom , ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uslovom da ostane u uniji pod švedskom krunom. Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, Referendumom izborila nezavisnost. Iako je bila neutralna tokom Prvog svjetskog rata, ipak je pretrpila znatne gubitke u brodovlju i neizravne privredne štete . Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku Drugog svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje.Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Evropskoj Uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Evropi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.



    Geografija
    Zemlja hiljadu fjordova Norveška: Geografski podaci

    Ukupna površina: 324,220 kvadratnih km

    kopno: 307,860 kvadratnih km

    more : 16,360 kvadratnih km

    Najviši vrh u Norveškoj je Galdhopiggen 2.469 m. Samo 2,28% tla je obradivo.
    Norveška ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. Ima , što manjih, što većih 50.000 otoka.



    Stanovništvo

    Naseljena je s 4.574.560 stanovnika , prosječna starost im je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani, 86% ostalih protestanata i katolika ima oko 3%, na severu zivi pravoslano pleme(Norvezani koji ispovedaju pravoslavlje) ostalo su neopredjeljeni. Ima dva službena jezika BOKMAL NORWEGIAN i NYNORSK NORWEGIAN. Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci) i ima ih oko 20 000.

    Norveški gradovi sa juga na sjever: Kristiansand - Stavanger - Fredrikstad - Drammen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Florř - Ĺlesund - Trondheim - Mo i Rana - Bodř - Narvik - Harstad - Tromsř - Hammerfest - Vardř

    Norveška ima bogatu kulturu. Ona je bogata zemlja, sa opširnom istorijom.

    Norveška je danas prva po standardu u Evropi.


    Norveška se dijeli na 19 kantona i 434 općine. Oslo je i kanton i opstina. Svalbard (nor. Svalbard) ili Špicberška ostrva (po najvećem ostrvu), Jan Mayen i ostale oblasti u arktičkoj oblasti nisu ubrojane.


    Opstine

    1 Akershus
    2 Buskerud
    3 Finnmark
    4 Hedmark
    5 Hordaland
    6 kanton Istočni-Agderi
    7 kanton Zapadni-Agderi
    8 Mřre og Romsdal
    9 Nordland
    10 Nord-Trřndelag
    11 Oppland
    12 Oslo
    13 Rogaland
    14 Sogn og Fjordane
    15 Sřr-Trřndelag
    16 Telemark
    17 Troms
    18 Vestfold
    19 Řstfold


    Norveški okruzi su:

    Estfol
    Akešhus
    Oslo
    Hedmark



    Buskeru
    Vestfol
    Telemark
    Austagder



    Rugalan
    Hordalan
    Sogn o Fjurane
    Mere o Rumsdal



    Nur-Trendelag
    Nordland
    Troms
    Finmark



    Ser-Trendelag
    Vestagder
    Uplan
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  5. #5
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Rusija



    službeni naziv: Rossijskaja federacija (Ruska Federacija)
    ustavno uredenje: predsjednicka savezna republika
    površina: 17 075 400 km2
    broj stanovnika (2000.): 145 542 000
    gustina naseljenosti: 8,5 st./km2
    glavni grad: Moskva (8 638 000 st.)
    rodnost (2000.): 9‰
    smrtnost (2000.): 15‰
    ocekivana životna dob (2000.): 65 godina
    narodnosni sastav (1997.): Rusi 87%, Tatari 3%, Ukrajinci 2% i mnogi drugi narodi
    vjerski sastav (1995.): ateisti 72%, pravoslavci 16%, muslimani 10%
    službeni jezik: ruski
    pismenost (2000.): muškarci 99%, žene 99%
    stepen urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2000.): 73%
    ekonomski sastav po djelatnostima (2000.): primarne 7%, sekundarne 39%, tercijarne 54%
    BND - bruto nacionalni dohodak(2000.): 241 027 mil. $
    BND - bruto nacionalni dohodakpo st. (2000.): 1660 $
    novcana jedinica: 1 rublja; 1 RUR=100 kopjejki



    Hram Vasilija Blaženog

    Hram Vasilija Blaženog jedna je od najlepših građevina na čitavom svetu, a nalazi se u samom srcu bratske nam Moskve, na Cvetnom trgu. Vrlo je karakterističnog izgleda zbog čega ostavlja bez daha ne samo stanovnike pomenutog grada, već i mnogobrojne turiste koji ga ni u kom slučaju ne smeju obići.

    Hram Vasilija Blaženog počeo je da se gradi još u 16. veku po zapovesti Ivana Groznog, a car Fedor Ivanovič se založio za izgradnju kapele nad grobom sveca po kome je hram I dobio ime. Vrlo je zanimljiva legenda po kojoj je Ivan Grozni oslepeo arhitektu koji je radio na izgradnji hrama kako više nikada ne bi mogao da izgradi ovakvu građevinu na nekom drugom mestu.

    Vrt koji se nalazi ispred hrama takođe odiše bogatim umetničkim duhom. Krase ga statue napravljene od bronze, statua Dmitrija Požarskog i Kuzme Minina, najzaslužnijih za ujedinjenje ruske dobrovoljačke armije protiv poljskih osvajača.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  6. #6
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Rusija


    -II-deo

    Ruska Federacija illi Rusija je država koja se prostire preko ogromnih prostranstava istočne Evrope i sjeverne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km˛ (6.595.600 mi˛), Rusija je najveća država na svijetu, pokrivajući skoro duplo veću teritoriju od Kanade, Kine, ili Sjedinjenih Američkih Država. Po broju stanovnika je sedma na svijetu poslije Kine, Indije, SAD, Indonezije, Brazila i Pakistana.

    Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država po raspadu SSSR-a, decembra 1991. Pod sovjetskim sistemom, zvala se Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR).

    Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske supersile, otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog Saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

    Istorija
    Područja na kojima su živjeli istočni Slaveni prvi su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi, vjerovatno doseljenici iz Skandinavije. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860, a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz Novgoroda na sjeveru današnje Rusije u Kijev, danas glavni grad Ukrajine.

    Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Evrope sa privredom baziranoj na trgovini među Skandinavijom i Bizantom. Odlučujućim za kasniju historiju istočnih Slavena pokazalo se prihvatanje Pravoslavlja kao državne religije 988 u doba velikog kneza Vladimira, koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Evrope.


    Stvaranje carstva

    Invazija Mongola u 12. vijeku dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, među kojima se u 14. vijeku počinje isticati Moskovsko kneževstvo. Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima, započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima Ivanom III. (1462 - 1505) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i Ivanom IV. Groznim (1547 - 1584), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.

    Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do 1613 kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja Petra I. Velikog (1682 - 1725). koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Evropi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani Sankt Peterburg (1703) na ušću rijeke Neve u Finski zaljev.

    U sljedeća dva vijeka Rusija je nizom ratova proširila svoj teritorij kolonizirajući, za razliku od zapadnoevropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela Finsku, baltičke zemlje,Poljsku, Bjelorusiju i najveći dio Ukrajine. Na jugu je svoje područje proširila na Zakavkazje do sjeverne Armenije, te na najveći dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke Aljaske, koja je 1867 prodana SAD-u. Osobito je širenju državnog teritorija pridonijela Katarina II Velika (1762 - 1796) vještim kombiniranjem diplomacije i ratovanja.

    Devetnaesti vijek obilježen je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja (pobuna dekabrista 1825, atentat na cara Aleksandra II 1881) praćenim valovima državne represije. Nakon revolucije 1905 Rusija je dobila predstavničko tijelo, Dumu, što je donekle ublažilo političke tenzije.


    Sovjetska Rusija

    Loše stanje na ratištu u prvom svjetskom ratu, prijeteći kolaps privrede i pad popularnosti prisilili su cara Nikolaja II na abdikaciju i u februaru 1917 Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je 1917 državnim udarom vlast preuzela stranka boljševika - komunista predvođena Vladimirom Iljičem Lenjinom (Oktobarska revolucija). Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918 ponovo postala glavni grad, a 1922 sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).

    Nakon Lenjinove smrti 1924 vlast je postupno preuzeo Josif Visarionovič Staljin (vladao je do 1953) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovini tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.

    U drugom svjetskom ratu Sovjetski savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 miliona poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokratijom, SAD-om - Hladni rat. Rastući uticaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetske privrede i rastuće društvene tenzije. Godine 1991 komunistički sistem je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojima je najveća i najznačajnija upravo Rusija.


    Nakon propasti komunizma

    Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998 krenula putem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika Borisa Jeljcina čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999 Vladimir Putin kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.

    Od 1994 traje gerilski sukob čečenskih pobunjenika koji se bore za nezavisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca.


    Geografija

    Rusija se obično dijeli na zapadni evropski (oko 3,5 mil. km˛) i istočni azijski dio - Sibir (13,5 mil. km˛). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje Ural koje se prostire u smjeru sjever - jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.


    Evropska Rusija

    Najveći dio evropskog dijela Rusije zauzima Istočnoeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200 - 400 m. Kroz ovu nizinu protječe Volga (3.688 km), privredno i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične šume, miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te stepa pokrivena plodnom crnicom (černozemom). Uz obale Kaspijskog mora zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.

    Na krajnjem jugu evropske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbejdžanom čini gorje Kavkaz s najvišom tačkom Rusije, Elbrusom (5.633 m).



    Sibir

    Na zapadu Sibira prostire se velika Zapadnosibirska ravnica kroz koju protiče najduža ruska rijeka Ob' (s Irtišem 5568 km, 5. na svijetu). Između rijeke Jenisej na zapadu Lene na istoku nalazi se Srednjesibirska visoravan s vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protječe Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.

    Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog okeana prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000 m (Beluha u Altajskom lancu - 4.506 m, Ključevska Sopka na Kamčatki - 4.750 m). Ovdje se nalazi i najveće i najdublje rusko jezero - Bajkalsko (31.500 km˛, dubina 1.637 m, najdublje na svijetu).

    Klima većeg dijela Sibira je vrlo oštra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na većim nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume - tajge, sa zonama oskudne vegetacije - tundrama - i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.


    Stanovnistvo

    Prema popisu stanovništva iz 2002 najbrojniji su Rusi (79,8%), slijede Tatari (3,8%), Ukrajinci (2,0%), Baškiri (1,2%) Čuvaši (1,1%) i Čečeni (0,9%). Još 17 etničkih grupa ima više od 400 hiljada pripadnika. Ruski jezik je izrazito dominantan, i njime se služi 98% stanovništva.

    Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: Ruska pravoslavna crkva kojoj pripada slavensko stanovništvo, te islamska zajednica kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši i dr.).

    Gradskog stanovništva ima 72,4%, seoskog 27,6%. Dobni sastav je slijedeći: 0-19 25,2%, 20-59 56,3%, 60 i više 18,5%.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  7. #7
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Finska



    Republika Finska (finski: Suomen tasavalta, švedski: Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Evropi, koja spada u fenoskandiju, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zalivom na jugoistoku i Botničkim zalivom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ĺlandska Ostrva, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju.

    Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima oko 60 000 jezera, mnoštvo rijeka, koje su ranije korištene za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom.

    Istorija
    Najstariji tragovi o ljudskom postojanju u Finskoj potiču od 8000 godine p.n.e. Ovi primitivni lovci i sakupljači su vjerovatno stigli s istoka. Proizvodnja lonaca karakterizira drugi tip kulture ljudi iz kamenog doba poznate kao ukrasna keramika. Uspjeh Battle-Ax kulture (1800. - 1600. p.n.e.) možda je donešen u Finsku od indoevropskih ljudi iz južnijih baltičkih regija. Ovi ljudi su bili uspješni moreplovci i uveli zemljoradnju. Udruživanja Battle-Ax ljudi s prethodnim stanovništvom dovelo je do nove Kiukainen kulture. Brončano doba počelo je u Finskoj oko 1300. p.n.e. Tokom prvog perioda predkršćanske ere i narednih vijekova ljudi su govorili jedan od ugrofinskih jezika. Prošlost Finske je vezana za dug period dominacije germanskih naroda (prvenstveno Šveđana), a s druge strane slavenskih naroda (Rusa). Etnogenetski ni s jednim susjedima nemaju ništa zajedničko. Najbliži etnički srodnici su im Mađari u Panonskoj nizini. Finci su narod Ugro-Finskog porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do 1809. godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su rimokatoličku vjeru, a Karelijci grčko-istočnu od Rusa. Poslije 1809. godine Finska potpada pod Rusku vlast sve do 1917. godine. U tom periodu, 1906. g., Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tokom Drugog svjetskog rata poražena od tadašnjeg SSSR-a i morala je ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaliv Petsamo na obali Barentsovog mora, te je tako Finska svedena na današnji prostor. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan 1947. godine. Naknada štete u obliku roba široke potrošnje je isplaćena u potpunosti 1952. i tri godine kasnije polovina ostrva je vrećena Finskoj. Novi odnosi sa SSSR-om su doveli do legalizacije komunističke partije, sporazum o prijateljstvu, saradnji i obostranoj pomoći.


    Geografija
    Finska je sjevernoevropska, skandinavska i baltička zemlja. U grupaciji zemalja kojoj pripada (skandinavske zemlje) ona bi mogla ponijeti atribut nizijska jer joj najviši vrh jedva prelazi 1.300 metara nadmorske visine. Za razliku od drugih skandinavskih zemalja Finska je kontinentalna zemlja bez obzira što izlazi na baltičko more. Po mnogim osobinama je sličnija Kareliji i poluostrvu Koli (Rusija), nego drugim skandinavskim zemljama. Državni teritorij presjeca polarni krug, četvrtina njenog teritorija je iznad sjeverne polarnice. Finska dopire blizu Sjevernog ledenog okeana na koji je imala izlaz prije Drugog svjetskog rata. Državna teritorija se proteže od 60° do 70° sjeverne geografske širine. Njena dužina u smjeru sjever-jug prelazi 1100 km, a njena prosječna širina je 600 km. Površina Finske je 338.145 kmkm2 sa 5.183.545 (2002. godine) stanovnika s prosječnom gustoćom 15 stanovnika po km2 što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi. Finska graniči sa Norveškom na sjeveru, na istoku sa Rusijom, Finskim zalivom, na jugozapadu s Baltičkim morem, i na zapadu s Botničkim zaljevom i sa Švedskom.
    Regionalna podjela

    Finska ima 416 općina i 114 gradova

    U regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline:

    Finska Laponija,
    Jezerska Finska i
    Finsko primorje.

    Ovakva regionalizacija odgovara regionalizaciji ovog prostora i po smjeru pružanja ove države. Laponija odgovara regiji Sjeverna Finska, Jezerska Finska odgovara regiji Južna Finska, a regija Finsko Primorje odgovara regiji Botnička obala.


    Finska Laponija

    Finska Laponija je pretežno brežuljkasta regija izuzev krajnjeg sjeverozapada gdje ima planinski karakter. Osobnost ovog dijela Finske je da nema jezera (iako je Finska zemlja jezera). Izuzetak čini samo jedno jezero - Inara. U Finskoj ovu regiju nazivaju Laplandija. Zauzima oko 1/3 državnog prostora (10.300 km˛). Zimi je vrlo hladna (-15°C do -20° C) i pokrivena snijegom, dok za kratkog ljeta vlada ugodnija temperatura (zabilježeni apsolutni maksimum od +33 °C). Što se ide sjevernije nastupa tundra bez stabala, sa lišajevima, ponekim grmom, malim močvarama i malim brojem cvjetonoša (tokom kratkog ljeta). U ljetnom periodu tu je stanište mnogobrojnih ptica.

    U ranijim vremenima regija je bila isključivo naseljena Laponcima. Živjeli su od uzgoja irvasa i ribolova, te su živjeli nomadski i polunomadski život. Smatra se da ih danas nema više od 2.000. U prirodi im je voliti nomadski život iako sve više postaju stalni stanovnici naselja. Otkada su Finci izgradili arktički put (1929. godine) u ovoj regiji se razvija i turizam. Uz savremenu cestu dugu 460 km izgrađeni su hoteli s visokim konforom. Dolaze turisti-ribolovci, turisti-skijaši, i turisti koji su željni provozati se sanjkama koje vuku irvasi. Ipak, Sjeverna Finska je manje razvijen kraj i rijetko naseljen dio države. Nomadsko stočarstvo i sječa šume su glavne privredne aktivnosti Laponije. Centar finske Laponije je grad Rovanijemi koji leži na obali rijeke Kemi u blizini sjeverne polarnice. Do njega dopire željeznica uz postojeći arktički put i produžava prema ruskoj luci Murmansk. On je upravni, trgovačko-prometni i turistički centar Laponije. Ističe se po trgovini kože.
    Jezerska Finska

    Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. Finci nazivaju ovaj kraj "Suomi" - zemlja jezera. Geomorfološki to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske depresije. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tu su mnogobrojna glacijalna jezera a pejsaž dopunjuju nepregledne četinarske šume. Najveće jezero je Sajma, s cjelokupnim sistemom jezera pod imenom Velika Sajma, površine od 4.400 km2. Sva jezera su tektonski predisponirana, ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna ledenjačka erozija i akumulacija. Najveća dubina Sajme je 82 m. Zapadno od Sajme je jezero Pajane površine 1.065 m2, maksimalne dubine 93 m. Jezera su međusobno odvojena kordonima morena, ali su hidrografski povezana rijeka|riječnim tokovima i kanalima. Neke rijeke npr. Oulu, Komo imaju značajne vodne snage, koje se iskorištavaju. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjever-jug i dvije u smjeru zapad-istok. Kao gradska središta razvili su se gradovi Kuopio, Tampere i Lahti. Kuopio je izraziti centar drvne industrije i središte cijele regije i Finske. U sferi uticaja grada je rudarski revir Finske gdje se proizvodi bakar, olovo, cink, azbest i kvarc. Tu se nalazi rudarski centar Outokumpu. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150.000 stanovnika). Poznat je po svojoj tekstilnoj, metalnoj i papirnoj industriji. On nosi epitet finski Manchester. Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti, ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju učesnici zimskih sportova. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina hiljada novih gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije Drugog svjetskog rata) tadašnjem SSSR-u.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  8. #8
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Finska



    -II- deo

    Finsko primorje

    Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na Baltičko more (Botnički i Finski zaliv). Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih, za sjeverne zemlje, morenskih sedimenata. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla, ostaci nekadašnjeg Joldijskog mora. Finsko primorje, iako jedinstvena regija, može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije, prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaliva.

    Botničko primorje je pojas Finske uz istoimeni zaliv dug oko 700 km. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Od Švedske granice na sjeveru do grada Vasa na jugu primorje je pod šumom. Značajnije naselje je grad Oulu, na ušću istoimene rijeke, koja je dio ostrva istoimenog jezera. Poznat je kao centar drvne industrije. Sjevernije od njega je grad Kemi na istoimenoj rijeci Kemi, s istom funkcijom kao Oulu. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk, preko centralnog grada Jezerske Finske. Najjužnije tačke Botničkog primorja su gradovi Vasa i Pori.

    Južno primorje Finci nazivaju "salpau selkä" (primorje uz sjevernu obalu Finskog zaliva). Regija ima povoljnije tlo i klimu čime su stvoreni uslovi za intenzivnu poljoprivredu i stočarstvo. Ovdje uspijeva pšenica i šećerna repa. Ovo je najgušće naseljena oblast Finske. Paralelno sa obalom vode glavne željezničke i cestovne komunikacije. Pored aktivne uloge u poljoprivredi ova regija je i industrijski razvijena. Na jugozapadu je grad Turku, najstariji grad Finske, nekada i prijestolnica. Njegovi stanovnici najviše govore švedski. Okružen je grupama ostrva, koja tamo nazivaju "Schären", u blagoj klimi, plodnom okruženju, sa slikovitom srednjovjekovnom arhitekturom spada u najljepše finske gradove. Nedaleko od Turkua se nalazi arhipelag Aland, koji je bliže Švedskoj nego Finskoj. Sastoji se od oko 6.500 ostrva od kojih je 80 naseljeno. Stanovnici govore švedski a bave se poljoprivredom i ribolovom. Najveći grad oblasti, ujedno i cijele države je Helsinki, veliki i moderan kulturni, politički, trgovački i industrijski centar. Istočno od njega je mali grad Kotka, a zapadno gradić Hanko.
    Reljef

    Površinu finskog prostora sačinjava Baltički štit. Štit je izgrađen od kristalastih škriljaca, granita, gnajsa i vulkanita iz doba arhaika. Ovo područje je bilo nabrano u prekambriju. Djelovanjem vanjskih sila teren je uravnjen. U pleistocenu, finski prostor je bio potpuno prekriven inlandajsom. Pleistocena glacijacija i moćni inlandajs su na svakom koraku ostavili svoje tragove. Ledenjaci su kod manje otpornih stijena erodirali povlatne slojeve sve do rezistentne podloge. Taj materijal je akumuliran u obliku morena. Morene su zagradile brojna jezera, tako da Finska izgleda iz aviona kao vodoravno presječena spužva u čijim se rupicama nalazi voda. Oko 80% Finske prekrivaju glacijalni nanosi u obliku morena i drumlina (izduženi brežuljci sastavljeni od gline i pijeska dužine 500 do 1000 metara, visine 20 do 30 metara). Veći dio finskog prostora čini blago ravni reljef od 100 do 300 m nadmorske visine. U Laponiji je ravan gdje se brijegovi dižu do 500 m.n.v. Na sjeverozapadu Finske su posljednji izdanci Skandinavskih planina, gdje se nalazi i najviši vrh države Haltiotuturi (1.234 m).


    Klima

    Zbog uticaja okolnih vodenih površina, klima je značajno manje ekstremna nego što se očekuje. Prosječna julska temperatura na obali je 16° C, a u februaru -9° C. Količina padavina (snijeg, kiša) je 460 mm na sjeveru i 710 na jugu. Slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje na jugu i 7 mjeseci na sjeveru. Helsinki ima prosječnu temperaturu najhladnijeg mjeseca -6,3° C, a Oulu na sjeveru -0,3° C, dok je prosječna julska temperatura u Helsinkiju 16,5° C, a u Oulu 15,5° C. Krajnji sjever je još hladniji. Januarska temperatura u Laponiji je -15° C.


    Biljni i životinjski svijet

    Oko 72% finske je pod šumama. Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći jasen, javor i brijest, šume su uglavnom četinarske gdje dominiraju omorike i borovi. Finska ima približno 1.200 vrsta biljaka i paprati i oko 1.000 vrsta lišajeva. Divljač uključujući medvjede, vukove, polarne lisice, divlje mačke, uglavnom žive u nenaseljenim sjevernim područjima. Sobovi koje su pripitomili Saami izumiru u divljini. Divlje guske, labudovi, plovke, sniježne žutovoljke (ptice) prave gnijezda širom sjeverne Finske. Od riba najčešće su slatkovodne: losos, pastrva, štuka, grgeč i iz slanih voda: haringa, bakalar. U unutrašnjosti zemlje dominira sivo planinsko tlo. Sjeverni dio Finske je pokriven močvarnim tlom. Najplodnije tlo je u južnom dijelu obalske ravnice koje se sastoji od morske gline.


    Stanovništvo

    Finci čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Istok je naseljen s oko 2.500 Saamija druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su Šveđani u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori finski koji je uralski jezik. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na Alandskom arhipelagu govore švedski. Saami govore Saamskim jezikom. Evangelistička Luterovska crkva prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. Sloboda vjeroispovjesti je zagarantirana. Pravoslavna crkva, iako nacionalna, u broju pristaša opada od Drugog svjetskog rata.

    Po popisu iz 2002., Finska ima, 5,183,545 stanovnika (15 stanovnika/km˛) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. Helsinki ima oko 1.054.127 stanovnika (2005.), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Slijedeća tri najveća grada su Tampere - 281.092, Turku - 242.153, Oulu - 166.053 koji su također industrijski centri.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  9. #9
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Geografija

    Kipar



    Kipar je ostrvska država koja se nalazi u istočnom dijelu Sredozemnog mora, u neposrednoj blizini turske obale. Ostrvo je dugo bio raskršće između Evrope, Azije i Afrike, a još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija - rimske, bizantijske i venecijanske. Glavne privredne aktivnosti ostrva su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Republika Kipar je članica Evropske unije.

    Republika Kipar (grčki: Κύπρος, Kýpros; turski: Kıbrıs) je ostrvska zemlja u Sredozemlju, 113 kilometra južno od turske i oko 120 kilometra zapadno od sirijske obale. Glavni grad Kipra je Nikozija.

    Kipar je treće najveće ostrvo u Sredozemnom moru i jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na Sredozemlju, koja privlači više od 2,4 milina turista godišnje.

    Kipar je svoju nezavisnost od Velike Britanije stekao 1960. godine, a od 1. maja 2004. je član Evropske unije.

    Turska je 1974. izvršila invaziju na Kipar i okupirala značajne delove ostrva, što je hiljade kiparskih Grka i Turaka pretvorilo u izbeglice. Tada je došlo do uspostavljanja delimično autonomnog režima u okupiranim delovima na severu ostrva. Aktuelne nesuglasice su doprinele podeli ostrva na četiri dela: Republike Kipar na jugu, Turske Republike Severni Kipar (koji priznaje samo Turska) na severu ostrva, Zelenu liniju Ujedinjenih nacija, koja deli ostrvo na dva dela i dve suverene baze, nad kojima je Velika Britanija zadržala kontrolu nakon proglašenja nezavisnosti Kipra.

    Geografija

    Kipar je najistočnije ostrvo u Sredozemnom moru, a sa površinom od 9.251 km˛ treće je po veličini u istom (nakon Sicilije i Sardinije). Što se tiče država, po površini se nalazi na 161. mestu u svetu i po tome je najsličniji Libanu i Portoriku.

    U geološkom i geotektonskom pogledu Kipar predstavlja deo Male Azije, koji se u prošlosti odvojio.

    U klimatskom i vegetacijskom smislu ovo ostrvo je smešteno u severnom umerenom pojasu, tačnije mediteranskoj podoblasti.

    Što se saobraćaja tiče, Kipar ima veoma povoljan položaj. Ova zemlja se nalazi bukvalno između Evrope, Azije i Afrike. Za Kipar se često kaže da je najistočnija zapadna zemlja, što je donelo mnogo koristi u pogledu saobraćaja. Sa obzirom na to da se nalazi 64 km južno od Turske, 97 km zapadno od Sirije i 439 km severno od Sueckog kanala, skoro svaki brod koji prolazi ovda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od kiparskih luka. Više od 1.000 stranih brodova danas plovi svetskim morima pod kiparskom zastavom. Osim brodskog, Kipar je važna stanica i za avionski saobraćaj. Mnogi avioni koji lete sa zapada na Bliski istok, pa i dalje, sleću prvo na aerodrome u, na prvom mestu, Larnaki ali i Pafosu. Glavni grad Nikozija nema aerodrom. Aerodrom u Larnaki je moderan i odgovara svim svetskim standardima. Sa njega poleću avioni, kako za sve veće evropske gradove (Frankfurt, London, Pariz, Rim, Amsterdam i dr.), tako i za mnoge destinacije na Bliskom istoku i zemljama Persijskog zaliva.

    Zahvaljujući dobrom strateškom položaju, Kipar je u istoriji često bio meta velikih sila. Ovim ostrvom su prošli: Feničani, Grci, Egipćani, Persijanci, Makedonci i Aleksandar Veliki, Rimljani, Vizantinci, Arapi, Britanci, Francuzi, Mleci, Osmanlije, opet Britanija, nakon čega su ostvarili nezavisnost. Međutim, Kipar i dan danas više zavisi od velikih sila i suseda (pre svega Grčke, Turske, Velike Britanije, SAD-a i EU), jer se sve važnije političke odluke donose prvo na relaciji Atina-Ankara, pa se tek onda pitaju kiparski zvaničnici, koji uglavnom samo potvrde te odluke.


    Istorija

    Praistorija i antika

    Najranije potvrđeno mesto ljudske aktivnosti je Aetokremnos na južnoj obali ostrva, što pokazuje da su zajednice lovaca i skupljača plodova bile aktivne na ostrvu oko 10.000 godina p. n. e., dok su prva naselja potiču otprilike od 8200. p. n. e. Dolazak prvih ljudi podudara se sa izumiranjem patuljastih nilskih konja i patuljastih slonova.

    Najstarija naselja koja su pronađena na Kipru potiču još iz neolita, otprilike perioda od 7000. do 3900. godine p. n. e. To su bila naselja Kirokitija i Kalavasos koji se nalaze u unutrašnjosti Kipra.


    U bronzanom dobu ovde doseljavaju Grci i sa sobom donose uticaj Mikenske kulture. Oni grade i svoje prve gradove ovde: Salamis (Ki, Pafos, Kurion i Kition. Otprilike u slično vreme ovde i Feničani osnivaju svoje kolonije, tako da su se već tad počele mešati kulture na ovom ostrvu. Uskoro se na ostrvu formira 10 kraljevina koje su neko vreme uspevale održavati samostalnost. Ali ipak oko 1600. godine p. n. e. Egipat osvaja ovo ostrvo. No, nakon pada Egipta, vlast preuzima Persija. A za sve ovo vreme Kipar je ipak bio pod najvećim uticajem Grčke, verovatno iz razloga što su Grci bili i dalje većinski stanovnici. 333. p. n. e. Aleksandar Veliki osvaja ostrvo i u sastavu države koju je on osvojio Kipar ostaje nekih malo manje od 200 godina, kad se javlja Rimsko carstvo kao velika sila koja naravno nije mogla promašiti ovo ostrvo. U prvom veku nove ere na Kipar stiže i hrišćanstvo.

    Srednji vek

    Nakon raspada Rimskog carstva, Kipar ostaje pod vlašću Vizantije. Uskoro se na ostrvu pojavljuju i Arapi, koji se ipak nisu dugo zadržali, niti ostavili dublji trag. 1191. godine tokom Krstaških ratova, ostrvo osvaja engleski kralj Ričard Lavljeg Srca. On je vladao ovim ostrvom samo jednu godinu, nakon čega ga je prodao Templarima, a oni su ostrvo prodali francuskom vojskovođi Giju Lizinjanu. Iako je vladao samo jednu godinu Ričard je počeo izgradnju grada Limasola. U ovo vreme Kipar je bio bitna strateška baza krstaša. 1489. godine vlast nad ostrvom preuzima Mletačka republika, a u Maloj Aziji se javila nova velika sila - Osmansko carstvo.


    Turska i britanska uprava

    U leto 1570. turska flota pod komandom Pijale Paše je prevezla na ostrvo oko 60.000 vojnika, uključujući konjicu i artiljeriju, pod komandom Lale Kara Mustafe paše. Turska vojska se iskrcala neprimećena kod Limasola 2. jula 1570. i opsela Nikoziju. Grad je zauzet 9. septembra. Famagusta se održala do avgusta 1571.

    Sa vremenom je Osmansko carstvo sve više slabilo, pa je na Berlinskom kongresu, po posebnom dogovoru Velike Britanije i Turske, odlučeno da će ova prva okupirati ostrvo, što je ova uskoro i uradila bez većih problema. Turci su ovo dopustili u zamjenu za to da Englezi stanu na njihovu stranu u Tursko-ruskom ratu.

    Pred početak Prvog svetskog rata Velika Britanija anektira ostrvo, koje sada i službeno postaje njihova kolonija. Nakon predaje vlasti Velikoj Britaniji, veliki broj Turaka napušta ostrvo i seli se u Tursku, čime Grci opet postaju većinsko stanovništvo. No, kiparskim Grcima se nije svidelo da budu najveća kolonija u Evropi, tako da se između dva svetska rata javlja pokret „Enosis“ što znači „ujedinjenje“, čiji cilj je bio oslobađanje od kolonijalne vlasti i priključenje ostrva matičnoj Grčkoj. Sada sledi Drugi svetski rat, a Kipar u njemu odigrava bitnu stratešku ulogu, a kiparski dobrovoljci se bore na strani saveznika pod zastavom Velike Britanije. Tek nakon rata i početka dekolonizacije sveta, „Enosis“ počinje da dobija veću ulogu. Formira se organizacija EOKA koja sprovodi politiku oslobađanja kolonijalne vlasti oružanom borbom. Kiparski Grci su je smatrali oslobodilačkim pokretom, a Englezi terorističkom i zločinačkom organizacijom, kao i sve druge oslobodilačke antikolonijalne pokrete. Englezi su kao i u svim drugim kolonijama sprovodili politiku „zavadi pa vladaj“. Turcima su davali privilegije da bi izazvali zavist kod Grka. Npr. državni tužilac Kipra je bio Rauf Denktaš. Osim toga davali su do znanja Turcima da ako oni (Englezi) odu, da će privilegije nestati. Time je zasijano seme budućeg građanskog rata i invazije.


    Nezavisnost

    Početkom pedesetih godina na čelo oslobodilačkog antikolonijalnog pokreta dolazi arhiepskop Makarios III, poglavar kiparske pravoslavne crkve. On je ujedno bio i duhovni vođa pokreta. Zato ga je Velika Britanija proterala iz zemlje, te je nekoliko godina proveo u egzilu na Sejšelima. U međuvremenu je pokret „Enosis“ sve više rastao i bivao sve jači, da je Velika Britanija morala popustiti. Makarios se vraća na čelo kiparskih Grka i Kipar dobija nezavisnost 1960. Iste godine pristupa UN-u, a ubrzo i Komonveltu, te Pokretu nesvrstanih.

    Engleska je Kipru dala nezavisnost uz teške uslove. Turci, koji su činili 18% stanovništva

    dobijaju 30% mjesta u državnoj administraciji i
    40% poslova u policiji.
    Turci imaju pravo veta na sve državne odluke.
    Britanija je zadržala dve svoje vojne baze na ostrvu: Akrotiri i Dekelija.

    Makarios je postao prvi predsednik Kipra. Kao predsednik vodio je nesvrstanu politiku i prisustvovao prvom samitu nesvrstanih 1961. u Beogradu. Postao veliki prijatelj Jugoslavije i Josipa Broza Tita. Zbog svoga mlakog odnosa prema Zapadu i zbog zalaganja za nesvrstanost, izazvao je podozrenje SAD i Ujedinjenog Kraljevstva, koja je imala vojne baze na Kipru. Ovo je oslabilo pozicije NATO-a u Grčkoj. Na čelu Turaka je bio dr. Mustafa Kučuk, koji je ujedno bio i potpredsednik države. Blokirao je sve Makariosove odluke, po nekima ohrabren bivšom kolonijalnom silom.

    Makarios je 1963. predložio 13 ustavnih amandmana, sa ciljem da omogući normalno funkcionisanje države. Tada počinju nevolje i prvi sukobi Grka i Turaka. Grcima su bile vezane ruke jer su Turci činili 40% policije. Prvi sukob je bio 21. decembra 1963, u kome su stradala 2 Turčina i jedan grčki policajac. U sukobima ili ratu posle toga tokom 1964. stradao je 191 Turčin i 133 kiparska Grka. Pošto je policija bila blokirana, a Kipar nije imao vojsku, u sukob se umešala EOKA i postigla je nadmoć nad Turcima, pa se usled toga ponovo pojavljuje Ujedinjeno Kraljevstvo da zaustavi potpuni poraz Turaka.

    Rat je zaustavljen uglavnom zahvaljujući stranom pritisku, ali i predsedniku Makariosu. Na Kipar su upućene UN snage za razdvajanje zaraćenih sela i zaselaka na Kipru. Uskoro je Makarios suspendovao EOKA-u i time pokazao znak pomirljivosti sa grčke strane. Jedan dobar deo kiparskih Grka je zbog sukoba smatrao da je ujedinjenje sa Grčkom spas od nevolja.


    Invazija Turske i podela

    Nakon ratnih sukoba Makarios je uspeo koliko-toliko ubediti većinu kiparskih Grka da im je bolja nezavisnost od ujedinjenja sa Grčkom. No, ipak kiparski Turci su bili nepoverljivi, pa su se povukli iz rada kiparskih organa vlasti, te su osnovali svoje. Ipak, sledećih nekoliko godina je bilo relativno mirno. Ali 1967. godine u Grčkoj se dešava državni udar i na vlast dolazi vojna hunta. Pod njihovim sponzorstvom na Kipru se organizuje EOKA B na čijem čelu je bio Jorgos Grivas. Vojnoj hunti i Zapadu ne odgovara nesvrstana politika Kipra.

    Vojna hunta u Grčkoj je nakon 7 godina bila u opasnosti da se uruši. Bila im je potrebna akcija. SAD su davno vršile pritisak na Makariosa da im ustupi baze na severu Kipra. SAD nagovaraju vojnu huntu u Grčkoj da izvrši vojni udar. A 15. jula 1974. godine uz pomoć iz Grčke i ovde se dešava državni udar. Predsednik Makarios je zbačen sa vlasti, pa je pobjegao u London, a vlast je došla u ruke EOKA-e B. Na mesto predsednika je postavljen Nikos Sampson, dotadašnji član EOKA-e i glavni urednik jednih kiparskih novina. Sada više skoro da i nije bilo prepreka ka ujedinjenju sa Grčkom.

    Turska je izvršila invaziju Kipra 20. jula 1974. pod navodnim razlogom da vrati vlast u stanje kakvo je bilo pre državnog udara. Ta invazija se pretvorila u trajnu okupaciju 37% Kipra. Desant je izvršen u gradu Kirenija. Turska je tokom tri dana do prvog prekida vatre osvojila 3% teritorija. Tada je 22. jula ponovo uspostavljena demokratija. Već tokom prekida vatre, Turska ga često krši s namerom da proširi koridor do Nikozije. Na mirovnim pregovorima 14. avgusta Turska traži da se formira federalna država i da Turci dobiju 34% Kipra.

    Grčki pregovarač je tražio 36 sati za konsultacije. Turci nisu čekali, nego su krenuli 15. avgusta 1974. u bespravnu drugu invaziju velikog dela Kipra, dok nisu osvojili 37% Kipra. Američki državni sekretar Kisindžer je dao veto na odluku da se zaustavi turska invazija.

    Nakon toga, turska vojska je bez većih problema osvajala mesto po mesto, selo po selo. Naime, na prostorima koje su osvajali nije ostajalo nimalo Grka, koji su uglavnom proterani, pa je oko 200.000 Grka postalo izbeglice u vlastitoj zemlji.

    Razlog lakog napredovanja turske vojske je bio verovatno to što se Grci nisu nadali ovom napadu, zatim razjedinjenost između pristalica Grivasa i Makariosa, kao i to što je Kipar mnogo bliže Turskoj nego Grčkoj, pa nije mogla na vreme da stigne pomoć od vojne hunte. Tako je Turska vojska zauzela više od trećine teritorije. Tako su prestali sa ratom, ali su zadržali svoje vojnike na okupiranoj teritoriji. Grčki neuspeh ovde je doveo do sloma vladavine vojne hunte u Republici Grčkoj, a samim tim i njihovih istomišljenika na Kipru. Njihova vladavina je trajala oko dve nedelje, a uskoro nakon toga se iz Londona vraća Makarios i ponovo zauzima mesto predsednika Republike Kipar.

    Rat je završen, ali ostrvo je podeljeno „zelenom linijom“ na turski i grčki deo i tako je ostalo i do danas. Ta linija prolazi kroz Nikoziju, te i nju deli na dva dela. No kako to nije samo linija, već pojas pod kontrolom UN, na nekim mestima širok i desetak kilometara, u njemu su ostali mnogi objekti (kao na primer nikozijski aerodrom), pa i mali gradovi i sela. Stotine hiljada Kiparskih Grka je ostalo bez svoje imovine, a preko 50.000 turskih vojnika se nalazi kao okupaciona vojska na severnom delu Kipra. Turska je naselila i na okupirani deo veliki broj naseljenika iz Turske.

    1983. godine Turci proglašavaju nezavisnu Tursku Republiku Severni Kipar. Ali, osim Turske je nije niko priznao, pa se ona u svetu smatra delom Republike Kipar. Godine 2004. je predložen plan za ujedinjenje Kipra, po kome bi samo 20% Kiparskih Grka moglo da dođe do svoje imovine tokom prvih 20 godina, a Turska bi slobodno naseljavala one koji nisu rođeni na Kipru. Problem demilitarizacije isto nije bio odgovarajuće rešen, a Kipar bi se sastojao od dve konfederalne jedinice. Tako je 2004. godine sproveden referendum o ujedinjenju Kipra povodom ulaska u EU. Referendum je prošao na turskom delu ostrva, verovatno zato što im je dosta izolacije od sveta, ali građani grčkog dela nisu prihvatili ujedinjenje. Tako je u Evropsku uniju ušao samo južni, odnosno grčki deo.


    Stanovništvo

    Vezano za stanovništvo, treba napomenuti da većina podataka (uglavnom brojčanih) važe za celokupno ostrvo. Prema podacima iz 2005. godine, Kipar ima 780.133 stanovnika. Gustina naseljenosti ostrva iznosi negde oko 84 st/km˛, što Kipar svrstava u zemlje sa srednjom gustinom stanovništva. Kao ni u većini država, stanovništvo nije ravnomerno raspoređeno. Najgušće je naseljen priobalni sektor oko većih gradova, pre svega Limasola i Larnake i prostor centralne nizije Mesaorije pogotovo u neposrednom okruženju glavnog grada Nikozije. Najslabije je naseljen unutrašnji planinski deo. Međutim, ni ovi prostori nisu nešto ekstremno naseljeni, odnosno nenaseljeni, pa tako najveća naseljenost ne prelazi 200 st/km˛, a najmanja je negde u granici između 20 i 40 st/km˛. Iz činjenice da 18% stanovništva (Turaka) živi na 37% prostora, da se zaključiti da je severni Kipar ređe naseljen od južnog.

    Etnička struktura stanovništva je sledeća: 77% Grci, 18% Turci i 5% ostale etničke grupe.
    Gotovo svi, i Turci i Grci, žive na svom delu ostrva, uz slučajne izuzetke. Tako 0,5% Grka živi u Severnom Kipru i to na poluostrvu Karpas. Treba reći da 40% ovog naroda je izbeglica u svojoj državi. Sa druge strane 1,3 % Turaka živi u južnom delu i njih je mnogo manje izbeglica.

    Što se tiče ostalih, ovde ima mnogo manjinskih naroda, a ovaj podatak od 4% nije do kraja relevantan, jer njihov broj iz godine u godinu raste, a ima i dosta neprijavljenih ljudi, kao i onih koji su ovde na privremenom radu ili nešto dužem (ili kraćem, svejedno) turističkom odmoru. Dve „autohtone“ manjine koje žive ovde duže vreme jesu Jermeni i maroniti, dok u novije vreme Kipar su naselile i druge etničke grupe, poput Engleza, Nemaca, Rusa, Jevreja, Južnih Slovena (najviše Srba) i dr. Ipak ogromna većina ovih stanovnika živi u Republici Kipar, a izuzetak je jedino jedan broj maronita i Kurdi koji žive u TRSK.

    Religijska struktura se gotovo poklapa sa etničkom. Dakle, Grci su pravoslavci, a Turci sunitski muslimani, uz jedan manji broj ateista u oba naroda. Ostatak su jermenski pravoslavci, maronitski hrišćani, rimokatolici, protestanti, Jevreji i ostali pravoslavci.

    Slična je situacija i sa jezičkom strukturom. Grci govore grčki, a Turci turski jezik. Ove manjine koriste u svojim zajednicama svoje jezike, a oko 90% stanovništva govori i engleski jezik.

    Vezano za stepen urbanizacije treba reći da 69% stanovništva živi u gradovima, a ostatak je ruralno stanovništvo. Polno-starosna struktura pokazuje sledeće: broj muškaraca i žena je otprilike podjednak, a udeo mladog stanovništva je 22%, zrelog 67%, te starog 11%. Starosno-polna piramida ima relativno pravilan oblik, međutim smatra se da će u narednih 50 godina ona postepeno gubiti svoju pravilnost, jer će se broj starog i zrelog stanovništva povećavati, dok će se broj mladog smanjivati. Očekivana životna dob na Kipru je 77 godina i nešto meseci. Za žene je ta očekivanost nešto veća nego za muškarce.

    Nepismenost na Kipru iznosi oko 2% (0,8% muškarci i 3,1% žene). Na Kipru osnovno obrazovanje traje 6 godina, srednje još toliko, a oba su obavezna. U južnom delu ostrva postoji nekoliko univerziteta, dok učenici iz Severnog Kipra moraju ići u Republiku Tursku ako se žele dalje školovati.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •  

PRIJATELJI SAJTA: