Niski omladinski list "Glas" u broju 9 od 29. IV 1965. donosi nekoliko odlomaka iz pismenih zadataka ucenika Uciteljske skole u Aleksincu. Statistike pokazuju da je procenat nepismenog stanovnistva kod nas veoma visok. Podaci bi morali biti daleko porazniji kad bi se i nepismenost pismenih uzimala u obzir. A cudo je sto nisu jos porazniji nego sto su kada se ima na umu da su sledece redove napisali buduci ucitelji, opismenjaci onih koji jos nisu naucili da citaju i da pisu:

Mlada i neukusna

"Bila sam jos mlada i neukusna. Pastiri su gonili stada ovaca medju kojima sam bila i ja. Od jedanput meni mi nesto zaigra ispod nogama. Svi popadasmo od stra na travi u meni mi srce sidje u petama. Malo posle iza toga kad se vrati smo u svest od straka neko upita sta to bi, ja si reko u sebi, pa to smo ucili u skolu na zemljopisu i reko decama: "to su arhitektonski potresi duboko ispod zemljinom povrsinom."

Ljubimac predmeta

Posoj sam da se upisem za u Uciteljsku skolu preko prijamnog ispita pretkodno. Uso sam u autobus koji je bio upaljen. Autobusom putujuci tako pogledjivao sam okolinu oko sebe. Posle pola sata truckajuci se na sedistu autobus je prispeo na zeleznickoj stanici. Tu sam uvideo jos svoji drugovi koji ce s upisu za u Uciteljsku. Svi smo se penjali u voz udjemo u prvi kupej kada tamo sedi jedan covek sa dzakom od prtenu konoplju i jednoga maloga zecica. Ne obracajuci paznju na nasoj galami mali zecic poce skakuce po kupeju i vikati mi smo se smejali. Ovu skolu koju sada pogadjam dosta je lepsa i poukrasenija od onu sto sam tamo pogadjao. Ja marljivo ucim i postao sam ljubimac svih predmeta. Pre neki dan saznao sam da mi je drugar bolestan i pristao daga posetim. Iako sam bio zauzet poljskog rada, ipak sam pristao po odluci. Putujuci tako pored puta vrabci su cvrkutali, a ptice su pevali na zelenim grancicama pod sjajnim suncevim zracima tako iduci mome drugu.

Kraljevic Marko bombas

U Narodno oslobodilackoj Borbi prolivali su svoju jarko crvenu i skupocenu tecnost koju mozemo da nazovemo drugacije krv, protiv nemaca fasista i domacim izdajicama, pa cak i poginuli dajuci svoj zivot Sava Kovacevic, Ivo Lola ribar, Marija na prkosima, Karadjordje zvani Petrovic, Uca Gvozden, Marko Kraljevic i drugi nasi sinovi, koji su branili i koji ce braniti svoju zemlju dokle god je zivota u njima.

O Bozanstvenoj komediji

Ovu komediju napisao je najveci pisac Danta Alegorija. Ona se zove ili nosi naziv Bozanstvena zato sto je Danta moro da dobije bozansko nadaknuce da bi mogo da prodje kroz pakao da ne izgori ili padne u neki kazan sa vrelu vodu pa da se ispari pa da ga posle neprime u raj gde ga tamo ceka njegova devojka koju je on strasno mnogo volo pa mozda nece da joj se zasvidja koja se zvala Beatrica, ako ima rane na licu i na rukama koje je on nju voleo pa i ona njega pa sto sada da mu se ljubav pokvari. Ova knjiga se zove jos i komedija zato sto je to sto pisac pise izmisljeno i sto mi to neverujemo pase smejemo kada citamo sto tu pise. Da napise ovu komediju nagovorijo ga je njegov prijatelj Virgilia, on je pisao sonete Lauri i ne boli joj samo dusu kao Daneta vid i oci i kosu i vidi je kako se vozi u camac pa se plasi da se ne prevrne. Vodi ga na onaj svet i tamo nadju papu kako visi na glavacke na dole koji je tada ziveo u Rimu na Tibar, reku zelenu i pljackao seljake koji nisu imali sta da jedu posto im je sve uzimao ovaj papa i drugi burzujci. Odavde mi moze da izvedemo zakljucak kako je Alegorija bio napredan i mrzeo sve gazde tiranine i razne druge kapitaliste kao sto ih i mi isto tako mrzimo i mrzecemo ih i nece se ugledamo na njima vec cemo marljivo ucimo i izgradjivati zemlju i drugi svesni objekti.