16 GODINA SA VAMA !!! Dobro dosli na Delta Radio Forum !!! Uzivajte uz najbolju narodnu muziku na internetu !!!

***INFO: UKOLIKO IMATE PROBLEMA SA PRISTUPOM FORUMA PUTEM GOOGLE CHROMA ,EDGE-A ILI OPERE KORISTITE MOZZILU ZA POKRETANJE FORUMA ***

Slušajte Radio 31 Plus pomoću:

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime


SLUSATE RADIO 31 PLUS UZICE:


Prikaz rezultata 1 do 3 od 3
  1. #1
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Predrag Gojkovic Cune - Biografija

    Predrag Gojkovic Cune - Biografija



    Rodjen 06. 11. 1932.
    Porodica:supruga Leposava, ćerke Nataša i Katarina, unuci Mia (14), Sergej (12) i Ema (9)
    Karijera:nagrade „Zlatni beočug”, „Vitez umetnosti Karađorđevog reda”, „Vitez reda” Privredne komore, Plaketa grada Beograda, nacionalna penzija, tri zlatne ploče „Kafu mi, draga, ispeci”, „Janjičar” i „Prodavačica ljubičica”. „Žao mi je što nisam dobio Vukovu nagradu zbog svega što sam učinio za negovanje lepog jezika i narodne muzike.”
    Zanimanje:nezavršena Trgovačka akademija

    Stao sam na nožnu kočnicu, sad čekam da podignem ručnu, pa da skroz zaustavim ovaj životni valjak posle dva infarkta, dva stenta i 20 kilograma manje. Dušo moja, ja sam tiho i mirno završio karijeru. Moja Lepa je baš sinoć planula: „Nisi, još ćeš ti pevati!” Obećao sam da ću u martu sledeće godine napraviti treći koncert u Centru „Sava”, ali neću, to bi značilo in memoriam za života. Ušao sam burno u popularnost, a želim da se tiho i mirno povučem.

    Dostojanstveno, na samom početku razgovora, Predrag Gojković Cune najavio je kraj svoje 65 godina duge karijere.
    — Nisam umoran od života, ne daju mi moji unuci, moja radost najveća na svetu. Smiren sam, jedina mi je želja da poudam i oženim unuke. Sreća je imala mnogo udela u mom životu, ali neobično je važna i ličnost, postaviti sebe na pijedestal poštovanja onih koji upijaju ili odbijaju ono što govorite. Ukoliko odgovor nije adekvatan i pristojan, takav će se i vratiti, a ako i jeste, opet je dvosekli mač. Trudio sam se da ne bude bezobrazluka i agresije, ali nisam ni govorio dobro jutro na sve četiri strane.


    Životni rezovi


    Pre 50 godina pesma „Kafu mi, draga, ispeci” lansirala je Cuneta u sam vrh jugoslovenskih pevača, sasvim slučajno, i kako to biva, preko noći.
    — Hvala pokojnoj Nadi Mamuli, koja me je naučila tu pesmu. Pesma nije bila ubačena u prvih 3.000 tiražnih pesama na singlici, ali kad sreća hoće, hoće. Jedna pesma se pokvarila i ubacili su „Kafu”. Tri meseca kasnije to je bila zlatna ploča. Za ovih 50 godina otpevao sam je bar 10.000 puta. Ne znam da li sam toliko i popio, iako sam ja u kući zadužen za kuvanje kafe.
    Predrag je rođen u Kragujevcu, a za nadimak Cune odgovorna je njegova majka, koja mu je govorila: „Dođi da te majka cune (poljubi)!”
    — Otac mi je bio miran Sremac, imao je frizersku radnju, a majka Šumadinka, pozitivno agresivna da bi održala brak i porodicu, domaćica zauzeta pranjem i hranjenjem porodice i dvojice očevih kalfi. Preselili smo se u Beograd jer je otac shvatio da u provinciji neće imati željeni prosperitet. Imao sam tada tri godine, a sestra godinu. U osnovnoj školi na prvoj probi hora fascinirao sam učitelja pevanja i izdvojio me je kao solistu. U novembru 1939. Radio Beograd slavio je na Kolarcu neku godišnjicu i bio sam izabran da u duetu sa sestrom pevam. Za nju kažu da bolje peva od mene, ali rano se udala, a muž joj se nije slagao s tim da ima takvu karijeru. Prvi rez u životu donela je selidba u Beograd, okupacija je donela nove strahove, bombardovanje, siromaštvo, glad, ali i ekspanziju sposobnosti moje majke. Švercovala je brašno, mast, duvan, a mene je vodila da joj pomažem. Oslobođenje od fašista nije donelo i oslobođenje od gladi, a period od ’44. do pedeset i neke bio je teži i u pogledu ekonomije i sloboda. Upisao sam se na trgovačku akademiju, istovremeno sam pomagao ocu u radnji, a zaposlio sam se i u PTT-u. Morao sam da pomognem porodici da se prehranimo. Uz oca sam naučio da brijem i to mi je dobro došlo u vojsci, gde sam brijao oficire i komandante, a za nagradu imao izlazak u grad svake nedelje. Ali kad viknu: „Ide pesma!”, zna se, Cune mora da povede „druže Tito mi ti se kunemo”. Vojska mi je donela prva zaljubljivanja, ali zagorčala mi je na kraju, kada je umro Staljin i desila se situacija s Trstom. Ostao sam šest meseci duže.
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  2. #2
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599

    Odg: Predrag Gojkovic Cune - Biografija

    „Udat” pola veka



    Od roditelja se odvojio tek kad se „udao” i otišao ženi na miraz.
    — Da ne bih zaboravio datum venčanja, venčao sam se na svoj rođendan. Supruga me je zbog toga proglasila narcisom. Sada kaže: „Onda mi je to izletelo, danas sam se pomirila s tim.” S mojom Leposavom nikad nije dosadno. A upoznao sam je na Svetom Stefanu, koji je 1959. godine bio crnogorsko otkriće veka. Angažovali su u to vreme najpopularnijeg pevača, slučajnost je da sam to bio ja, i tako treću godinu zaredom, te 1962. u julu pojavila se mlada dama Leposava u društvu sestre i majke. Nije bila moj fan, nimalo zainteresovana, ali bio sam uporan. Usledilo je upoznavanje njene majke, veridba u septembru i svadba u novembru. Za ove 52 godine braka nismo imali prilike da jedno drugom stanemo na žulj, a imali smo žuljeva. Ona nije čovek od svađe, posle pet minuta priđe da se pomirimo. Zbog udaje Lela nije završila Elektrotehnički fakultet iako je apsolvirala. Hvala joj što je shvatila da bi svako drugi ko dođe da čuva našu decu bio plaćeni neprijatelj. Uspela je da vaspita i decu i mene. Umela je da me spusti na zemlju ako bih mnogo poleteo, jer popularnost je siromašnog dečka pretvorila u nekog ko ima automobil, para, lepuškast je, a okolo puno žena. Sve je to med koji može da se lizne, a ona mi nije dala i hvala joj na tome. Hendikepiran sam jer sam malo vremena proveo s decom, oslonio sam se na nju, da ona može sve, a ja ne moram ništa. Bio sam taj koji je zavlačio ruku u džep s novcem, ali ona bi lupila šakom i rekla „ne”. Čak je znala i da iseče neku novu stvar koju donesem deci iz inostranstva i namerno je zakrpi, zbog sredine, da ne štrče, na užas i plač ćerki. Vodila je brod fantastično, na čemu sam joj zahvalan. I danas kad je najgušće, ona kaže: „Admirale, tvoja je poslednja”, a dotle je već pripremila teren.


    Amerika


    U Ameriku je otišao 1966. godine i za prvih mesec dana zaradio mnogo para. Nedugo zatim pridružile su mu se Lepa i ćerka Nataša.
    — Bio sam opijen okićenom, bogatom Amerikom, ali hteo sam da se vratimo jer sam bio jedan od najpopularnijih pevača u državi. Međutim, Lela je ostala u drugom stanju, pritisci prijatelja su bili da dete rodi tamo da bi imalo državljanstvo. Katarina se rodila u Čikagu, a meni se dešavalo da ostanem bez angažmana. Radio sam kod Milije Spasojevića u kafani i po američkim klubovima. Na repertoaru sam imao Elu Ficdžerald, Frenka Sinatru, ruske, italijanske, španske, rumunske, mađarske, jevrejske, ciganske, nemačke pesme. Semi Dejvis Džunior došao je jednom da vidi tog pevača iz Evrope koji peva na preko 20 jezika. Rekao je: „Bravo, bravo” i otišao, ali nije me poveo sa sobom. Tamo se od pevanja ne živi ako nisi veliko ime, zato sam radio u fabrici od osam do pet, a petkom do osam. Onda sam oblačio smoking, pevao do tri ujutro, pa odlazio u fabriku do osam uveče. Isto je bilo i nedeljom, ali sam umesto dva i po imao pet dolara na sat. Kući bih stizao u ponedeljak oko sedam uveče. Lela je sve to vreme patila. Tako je išlo dok mi se nije zgadilo i 1969. smo se vratili uz „srdačan doček” državne bezbednosti. Tražili su da im kažem kojim sam četnicima pevao. Rekao sam: „Otkud znam, nije im na čelu pisalo Draža Mihailović!” Tražili su da budem privržen KPJ i njenim liderima iako me to nikad nije privlačilo niti sam imao ikakve veze s politikom. Sklanjao sam se od svih partija.
    Da su mu one godine i ova pamet, Cune bi mnogo šta promenio.
    — Prvo svoj stav prema ljudima, sebe samog, mislim da sam inertno išao kroz život. Prema porodici sam bio odgovoran, ali ne i prema sebi, mogao sam mnogo više da uradim, da savladam makar jedan instrument, da bar note naučim da čitam. Sanjam čitave simfonije, mogao sam da budem kompozitor i ozbiljne i zabavne i narodne muzike. Jedino ne bih menjao suprugu, decu, način života. Bio sam pun, debeo i neugledan. Govorili su: „Lepo je slušati ga, ali ne i gledati.” Ta kilaža, možda dekadentno zvuči, bila je i odbrana od mnogo čega, jer iskušenje je velika bolest. Da sam ostao u Americi vitak, mlad, zgodan, možda bih grešio. Ovako sam video mnoga mrska lica nekih dama, nisu obraćale pažnju na mene, tako da sam ostao zaljubljen u moju Leposavu.

    Izvor;pulsonline
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

  3. #3
    Dj.Vesna's Avatar
    Registrovan
    Nov 2010
    Lokacija
    Rusija
    Postovi
    17,211
    Country: Russian Federation
    Thanked: 4599
    PREDRAG GOJKOVIĆ CUNE
    (Kragujevac, 06.11.1932 — Beograd, 21.07.2017)


    Predrag_Gojkovic_Cune_1.jpg

    50 godina sa Vama

    "Kada bi Orfej, sin Boga Apolona i muze Kaliope zapevao, kada bi zazvonila njegova lira, drveće i stenje bi se pomicalo kako bi mu bilo bliže, vuk bi lezao pokraj jagnjeta i ganuto ga slušao, jasika ne bi ni list pomakla, u prirodi bi zavladao savršeni sklad i mir." Tako kaže antički mit o nenadmašnom pevaču, umetniku čudesne nadarenosti — Orfeju.

    Ovih nekoliko redova nije slučajno izabrano za početak priče o Predragu Gojkovicu Cunetu, pevaču orfejevske nadarenosti. Kada bi astrolozi pisali njegovu biografiju, svakako bi znali pod kojom je zvezdom rođen, kakva ga je to nadprirodna sila obdarila osobinama nedostupnim ne samo običnom coveku, već i onima koji su nadareni umentošću kojoj je Cune posvetio pedeset godina života.

    Čovecji glas je najsavršeniji muzicki instrument, za sada nenadmašan. Lakoća kojom njime vlada Predrag Gojković je fascinantna. Podpomognut savršenom dikcijom poprima milozvučje pred kojim slušalac ne može ostati ravnodušan. Ustvari on je zarobljen čudesnim osećanjem savršenstva, koje traje sve dok se pesma ne završi, pa čak i posle toga.

    On ume da peva i kad se smeje i kada place i kada se raduje, kao sto je to vesto izvodio u reprezentetivnoj radio-emisiji "Kantoman". Pevao je tako u raznim odajama svog stana bez muzicke pratnje, radi spremanja specijalne emisije, koja je u Monte Karlu, na Evropskom sampionatu najvecih radio stanica Starog kontinenta, osvojila zavidno trece mesto. Prilikom prezentacije, u velikom studiju državne radio stanice Monako, u konkurenciji 26 ozabranih stvaralaca Radio programa Evrope, Cune je jos pre cetvrt veka ostavio iza sebe umetnicka radio-fonska dostignuca zemalja sa znatno bogatijom i duzom tradicijom radija kao sto su: Velika Britanija (BBC), Francuska, Nemacka, Danska, Norveska, Spanija, Finska, Svedska...

    Udruzen sa svojim imenjakom Predragom Knezevicem, nekadasnjim voditeljem emisije "Vreme sporta i razonode", autorom originalnih radiofonskih ideja i inicijativa, Cune je tri puta uzimao ucesca na tradicionalnom medjunaradnom festivalu u Monte Karlu i uvek u konacnom plasmanu bio pri samom vrhu. Takodje uspesno reprezentovao je Jugoslaviju na radio-festivalu u Berlinu "Pri futura", emisijom "Covek orkestar". Mnogostrukim umnozavanjem Cunetovog glasa stice se utisak kao da se cuje neki neobicno prijemcivi zvuk kompletnog orkestra!

    Sada se vracamo u 1932. godinu. Bila je nedelja 6. novembar. U Kragujevcu je fudbalski ljubimac "Radnicki" igrao protiv madjarskog "Ferencvarosa". Jovan Gojkovic, koji je dosao iz rodnog Kuzmina, funkcioner kragujevackog tima, po zadatku i obavezi nalazio se na stadionu kada mu je u 15.15 minuta sva zadihana babica saopstila da se supruga Radmila porodila i da su dobili sina. Tada je Predrag Gojkovic, kako se to obicno kaze — ugledao ovaj svet.

    Majstor Jova je bio ugledni frizer, kako za gopsodu tako i za dame. Imao je dva segrta i dvojicu kalfa. A kako je po tadasnjim pravilima morao ne samo da ih placa, vec i hrani, ceo teret je padao na domacicu kuce. Posle 13 meseci Predrag je dobio i sestru Anku, pa je majka Rosa, kako su je zvali od milja, imala pune ruke posla. Svezala bi kolevku za jednu nogu i ljuljala dete, kako bi joj ruke bile slobodne za ostale kucne poslove, i pevala, pevala, pevala... Tako je maleni Cune slusao i ucio prve pesme. Najpre melodiju pa tek kasnije tekstove.

    Porodica Gojkovic se 1936. godine seli u Beograd, u ulicu Grcica Milenka, gde postaje vrlo omiljena u kraju. Decak Predrag se vec procuo po lepom pevanju, pa ukoliko bi prosao pored cika Dise kafedzije ili Stojceta pekara, a pritom ne bi skinuo kapu i duboko se poklonio, morao bi za taj cin "nevaspitanja" da na licu mesta otpeva njihove omiljene pesme. Bolje to nego da se pošale majstor Jovanu Gojkovicu, Cunetovom ocu.

    To pevanje bila je prva preporuka za solistu hora u skoli "Vojislav Ilic". 1939. godine, kao ucenik prvog razreda gostovao je sa grupom pevaca (devojcica) na skolskom programu Radio Beograda u redakciji Gite-Nusic Predic, u Kolarcevoj zaduzbini. Predrag je imao zadatak da imitira Jovu koji "Ruzu kroz sviralu zove", u istoimenoj narodnoj pesmi. Uspeh je bio fantastican.

    Sestoparilsko bombardovanje Beograda 194l.godine iz osnova je promenilo zivot porodice Gojkovic. Snalazili su se kako su znali i umeli, kao uostalom i svi Beogradjani tokom nemacke okupacije. U to vreme Cune je upoznao Aleksandra Trandafilovica, harmonikasa, oca kasnije poznatog Mije Todorovica Krnjevca. Otuda potice prisna veza sa Todorovicima, i veliki deo Mijinog kompozitorskog opusa otpevao je i snimio Cune Gojkovic, kao i uvek na — maestralan nacin.

    Posle rata, po zavrsetku male mature 1947. godine, Predrag Gojkovic se nasao na zivotnoj prekretnici. Majka je zelela da bude svestenik ili oficir! Probao je i jedno i drugo i na kraju se skrasio na trgovackoj akademiji. Posle dva zavrsena razreda, zahvaljujuci lepom pevanju, primljen je u hor "Djoka Pavlovic" i postao postanski sluzbenik. Sa Maksom Popovim, vodjom orkestra istog drustva, peva solisticke numere na koncertima sirom zemlje. Medjutim, zahvaljujuci Zarku Milanovicu, pravniku i poznatom muzicaru, koji je imao svoj narodni orkestar, Cune je 1948. godine stigao pred mikrofon Radio Beograda. Za sav nauk o pesmi, dikciji, ponasanju na sceni, najvise ima da zahvali bas Zarku. Drugi nauk stekao je pevajuci po kafanama u Vrscu, Smederevu, Mostaru, Beogradu ("Domovina", "Kalemegdanska terasa", "Bristol"...). U zemunskom hotelu "Central" upoznaje se sa Draganom Tomljenovicem koji ga prima u svoj "Meksikanski trio". Ubrzo, zatim, postaje clan ansambla Milije Spasojevica koji ga vodi u Milano na festival "Sest dana kancona". U veoma jakoj konkurenciji italijanskih, spanskih, francuskih i drugih pevaca, osvaja sjajno drugo mesto sa pesmom "Halisko". To je prvi veliki uspeh Prderaga Gojkovica Cuneta. Od tada krece njegova popularnost koja ide samo uzlaznom linijom. Redjaju se snimci za RadioBeograd sa Dzez orkestrom kojim diriguje Vojislav Simic, Revijskim orkestrom pod upravom Ilije Genica, ali i sa manjim ansamblima. Slede festivali u Beogradu, Opatiji, Zagrebu... Snima za sve jugoslovenske Radio i televizijske stanice. U pitanju su bile iskljucivo zabavne melodije.

    Za 8. mart 1961. godine Radio Beograd je uprilicio emisiju posvecenu zenama u kojoj su pevaci zabavnih melodija pevali narodne pesme.Cune je zapevao "Kafu mi draga ispeci", koju je naucio od Nade Mamule. Februara 1962. godine sa orkestrom Zarka Milanovica snimio je "Kafu" na singl-ploci. Vec u maju postala je prva "zlatna ploca", ne samo u Jugoslaviji nego i na Balkanu. Od tog trenutka iz osnova menja repertoar. Sve manje snima zabavne pesme, a sve vise narodne, romanse i starogradske pesme. Slede ponovo festivali, ali ovog puta narodne muzike. Ko i do tada, uglavnom osvaja prve i druge nagrade na "Beogradskom saboru", sarajevskoj "Ilidzi","Kupu pevaca" u Parizu...

    Jos jedna godina karakteristicna je za umetnicku karijeru Cuneta. Te 1966. godine odlazi na turneju u Ameriku i tamo ostaje tri godine. Pevao je od jedne do druge obale SAD prosirujuci znatno svoj repertoar, a u predahu nalazi mir u porodicnom krugu kraj supruge Leposave Lepe i kcerki Natase i Katarine.

    Po povratku u zemlju ponovo festivali, zatim TV serija "Nase priredbe" u reziji Jovana Ristica, dva igrana filma "I Bog stvori kafansku pevacicu"i "Jagode u grlu", za koji na filmskom festivalu u Nisu dobija glumacku nagradu kao najbolji debitant na filmu.

    U opereti "Slepi mis" Johana Strausa, u beogradskom Narodnom pozoristu, Cune peva "Ko lepi san". Sa radio-emisijama Predraga Knezevica ponavlja uspehe na evropskim smotrama najuspesnijih radio-emisija.

    Uz Dragana Stojnica, Gertrudu Munitic, Mikija Jevremovica, Cune je bio jedan od najomiljenijih pevaca supruznika Josipa Broza Tita i Jovanke Broz, kojima je na stotine puta godinama pevao na uvce njihove najomiljenije pesme "Kafu" i "Sonju". Aleksandar Leka Rankovic i Koca Popovic uzivali su da im Cune peva na "bis" njegov, takodje mega hit pesmu "Janicar".

    Za muzicki arhiv Radio Beograda snimio je preko 1.000 pesama izvorne narodne muzike iz Srbije, ali i meksikanskih i evergrin pesama. Dobio je sve strukovne nagrade i ima najvisi status zasluznog, istaknutog estradnog umetnika. Dobio je Orden zasluga za narod kojim ga je odlikovao drug Tito. I danas zivi u svojoj kuci u beogradskom kraju Zarkovu, koju je napravio sredinom sedamdesetih godina.

    Ni pozorisna karijera nije mimoisla Cuneta Gojkovica. U Ateljeu 212 za predstasvu "Sveti Georgije ubiva azdahu" Dusana Kovacevica, muziku je komponovao Voki Kostic, a Cunetu je poverena viseglasna interpretacija bez ijednog instrumenta.

    Snimio je na "nosacima zvuka" 52 singl-ploce, vise koktel-albuma , samo nekoliko solistickih albuma, a 1999. goidne diskografka kuca PGP RTS izdala je trostruki CD Cuneta pod nazivom "50 godina sa vama — 50 Years With You", sa 52 raritetne izvorne i nove pesme srpske muzike, sa jedinstvenim snimcima iz fonoteke Radio Beograda. Pored pesme za sva vremena "Kafu mi draga ispeci", nezaboravni su mu hitovi i numere "Janicar", "Sonja", "Dunave, moje more". "Zapevajte pesme stare". "Stani, stani, Ibar, vodo", "Zasto svices tako rano", "Na Moravi vodenica stara", "Moj konjicu, laki, lagani", "Ljubav mi srce mori", "Tuzno vetri gorom viju"... Po mnogima je Cunetova verzija poznate pesme Alekse Santica "Emina", najuspesnija obrada ove prelepe izvorne narodne pesme iz Bosne i Hercegovine.

    Radio je u mnogim emisijama na malim ekranima kao soumen, voditelj, a nezaboravan TV tandem su Cune i njegov kolega Predrag Zivkovic Tozovac. Na cuvenim turnejama "Pesma leta", uvek je bio u samom vrhu.

    U istoriji YU estrade sigurno ce kao nezaboravan koncert ostati duel, nadpevavanje sa Miletom Bogdanovicem, koji su 1980. godine u beogradskom Domi sindikata (hramu narodne i zabavne muzike) pevali blizu 18 sati, i otpevali zajedno preko 6.000 pesama. Cune je pobedio Mileta, a rekord u broju otpevanih pesama do danas nije oboren, i po svoj prilici skoro i nece biti nadmasen. Cune spada u grupu onih istaknutih estradnih umetnika koji su otpevali ponajvise koncerata u humanitarne svrhe, a u svojim vitrinama ima za svoj humanitarni rad bezbroj plaketa i priznanja Crvenog krsta.

    Predrag Gojkovic Cune je nedavno snimio novi album za "Grand produkciju", i trenutno je najproduktivniji pevac i soumen nase narodne muzike i estradne scene. Po svoj prilici, jos dugo cemo slusati Cuneta, jer je njegov zivotni moto: pesnik rece — gde je srece i veselja, pesmu traze, gde je tuga, uz pesmu je blaze.

    Preuzeto sa: Balkanmedia, 29.10.2001./riznicasrpska
    Autor teksta nije naveden
    Sva muzika koja se nalazi na našem forumu postavljena je iz promotivnih razloga i podleže zaštiti autorskih prava.
    Stoga ste dužni da svaku pesmu koju skinete sa našeg foruma (nakon slušanja) uklonite sa Vašeg HDD-a u roku od 24h!
    Ukoliko Vam se sviđa preslušana pesma kupite CD tog izvođača!



    "Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe."


    Dj.Vesna®www.radio-delta.com

Slične Teme

  1. Predrag Gojkovic Cune
    By saragosa in forum Rip by Saragosa
    Odgovori: 3
    Zadnji Post: 24.06.2017, 11:06
  2. Predrag Zivkovic Tozovac - Biografija
    By Dj.Vesna in forum Biog. Izvodjaca Narodne Muzike
    Odgovori: 2
    Zadnji Post: 07.12.2014, 01:15
  3. Predrag Cune Gojkovic 2013 - Kafu mi draga, ispeci
    By mirkan in forum Albumi iz 2013. godine
    Odgovori: 0
    Zadnji Post: 10.09.2014, 22:39

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •  

PRIJATELJI SAJTA: