Dogodilo se na dan - 4 jun.


1133. Nemački kralj Lotar II krunisan je za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

1783. Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

1798. Umro je italijanski avanturista Djakomo Djirolamo Kazanova de Seingal (Giacomo Girolamo Casanova, Seingalt), sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. veka. Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi 'Memoari' su dragocena slika evropskog društva epohe u kojoj je živeo.

1831. Belgijski Kongres proglasio je princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

1859. Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju ("Seoba Srba","Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak"). Najveći deo života proveo je u Beču u kojem je i umro 1957. Bio je izvanredan poznavalac slikarskog zanata i inspirisao se srpskom nacionalnom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika.

1867. Rođen je finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli izgrađena je između dva svetska rata "Manerhajmova linija" odbrane prema SSSR duž sovjetsko-finske granice.

1878. Velika Britanija je sa Otomanskim carstvom sklopila tajni sporazum protiv Rusije, na osnovu kojeg je Britanija okupirala Kipar, a zauzvrat se obavezala da pomogne Turcima u slučaju ruskog napada.

1884. Rođen je srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se delima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje sveta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Prilikom povlačenja srpske vojske u Prvom svetskom ratu 1915. izvršio je samoubistvo. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Dela: romani 'Došljaci', 'Čedomir Ilić', zbirka pripovedaka 'Kad ruže cvetaju', crtice 'Pod životom', 'Vitae fragmenta'.

1916. Kod Ljvova, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom fronut i u Italiji. Brusilov je u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

1920. U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor sa Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.

1941. U egzilu u Holandiji umro je Fridrih Vilhelm II, pruski kralj i nemački car (1888-1918). Sprovodio je politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran je da abdicira.

1941. Nemačka i Nezavisna Država Hrvatska su se na sastanku u Zagrebu u Drugom svetskom ratu dogovorile o iseljavanju u Srbiju oko 200.000 Srba. Bilo je to u duhu hrvatske rasističke težnje da prekrštavanjem i prisilnim iseljavanjem Srba i fizičkom likvidacijom Srba, Jevreja i Roma od NDH stvori etnički čistu državu.

1942. Počela je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

1943. Vojnim pučem zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo.

1944. Osma britanska i Peta američka armija ušle su u Rim u Drugom svetskom ratu. Nemački komandant u Italiji feldmaršal Albert Keserling (Kešerling) odustao je od odbrane Rima, ali savezničke armije nisu iskoristile trenutak da nastave napredovanje i zadaju odlučujući udarac nemačkim trupama, već su im omogućile predah.

1946. General Huan Peron izabran je za predsednika Argentine. Oboren je s vlasti vojnim pučem 1955, nakon čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo je izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela je njegova supruga Izabela Peron.

1970. Pacifička kraljevina Tonga, dotad britanski protektorat, stekla je nezavisnost i ušla u sastav Britanskog komonvelta.

1971. Umro je mađarski filozof Djerđ Lukač (Gyorgy Lukacs), protagonista 'zapadnog marksizma'. U mladosti je u 'nemarksističkom periodu' napisao 'Istoriju razvoja moderne drame' i eseje 'Duša i oblici'. Član Komunističke partije Mađarske postao je 1918, a u vreme Sovjetske Republike Mađarske 1919. komesar za prosvetu. Iz tog perioda potiču ogledi sabrani pod naslovom 'Istorija i klasna svest', koji su znatno uticali na obnovu marksističke misli u zapadnoj Evropi posle Drugog svetskog rata. Posle poraza mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u ŠSR, gde je do 1931. radio u Institutu Marks-Engels. Do 1933. u Nemačkoj je predvodio književnu grupu pisaca-komunista, posle čega je do 1945. ponovo bio u Moskvi, gde je napisao studiju 'Mladi Hegel'. Po povratku u otažbinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa (Nagy), posle čijeg pada je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala dela: 'Razaranje uma', 'Egzistencijalizam ili marksizam', 'Estetika', 'Ontologija društvenog bića'.

1989. Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.

1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret "Solidarnost" nadmoćno su pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa "Solidarnosti" Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsednik Poljske.

1989. Gasovod pored Tranšibirske pruge je eksplodirao i zapalio dva putnička voza, u kojima je poginulo 575 ljudi.

1991. Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela je ostavku nakon 20-dnevnog generalnog štrajka.

1993. Savet bezbednosti UN odobrio je slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest "zona bezbednosti" (Sarajevo, Tuzla, Žepa, Srebrenica, Goražde i Bihać) sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe, odobreno je dejstvo NATO avijacije.

1996. Evropska raketa "Arijana 5" eksplodirala je 40 sekundi posle lansiranja.

2000. U zemljotresu na indonežanskom ostrvu Sumatra poginulo je više od 100 ljudi.

2003. Hrvatska vlada je na šest meseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, koji je bio na snazi oko 12 godina.

2003. Na izborima u Togou predsednik Gnasingbe Ejadema osvojio je novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao
je vojnim udarom 1967. i važi za afričkog lidera koji najduže vlada.

2004. U Rimu je umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi (84), poslednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još Toto, Vitorio Gasman i Alberto Sordi.

2006. Pobedom na predsedničkim izborima, bivši predsednik Alan Garsia vratio se na politicku scenu Perua, nakon što je njegova vlada 80-gih godina svoj mandat završila ekonomskim krahom, nasiljem pobunjenika i optužbama za zloupotrebu položaja.