Dogodilo se na dan - 25. decembar
800. Papa Leo III u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula nemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona I.
1000. Krunisan prvi mađarski hrišćanski kralj Stefan.
1066. U Vestminsterskoj katedrali u Londonu normanski vojvoda Vilijam I Osvajač krunisan za kralja Engleske, pošto je kod Hestingsa potukao vojsku Harolda II, poslednjeg saksonskog kralja. 1070, kada je Vilijam osvojio celu zemlju, Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku naciju.
1642. Rođen engleski matematičar, fizičar i astronom Isak Njutn, osnivač moderne fizike. Njegova teorija gravitacije smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna i njegova otkrića na području matematike, optike, mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad "Matematički principi filozofije prirode".
1741. Švedski fizičar Anders Celzijus objavio da je izumeo skalu od 100 stepeni za merenje temperature.
1745. U Drezdenu potpisan mirovni ugovor kojim je okončan Šleski rat Austrije i Prusije.
1818. - U Austriji je otpevana prva poznata božićna pesma - "Silent Night, Holy Night" Franca Jozefa Grubera i Jozefa Mora.
1830. - Premijerno je izvedena "Fantastična simfonija" Hektora Berlioza.
1834. - Atina je proglašena za prestonicu novostvorene Helenske Kraljevine.
1868. - Zbog finansijskih teškoća, u Beogradu je prestao da izlazi časopis "Vila", koji je 1865. pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković.
1870. Rođena nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, na čelu levice u poljskom i nemačkom radničkom pokretu, jedna od osnivačica Komunističke partije Nemačke, 1918, predstavnica levog krila Druge internacionale. Hapšena i zatvarana, ubijena s Karlom Libknehtom, posle poraza nemačkih radnika u januarskoj pobuni 1919.
1876. Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsednik Pakistana. S Gandijem i Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu.
1899. Rođen je glumac Hemfri Bogart, ikona film-noira i jedan od najčuvenijih glumaca u istoriji filma. Najpoznatije uloge ostavario u filmovima Malteški soko, Kazablanka, Imati-nemati, Blago Sijera Madre i Afrička kraljica, za koji je i dobio Oskara.
1914. U Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično Božićno primirje, kada su dve grupe vojnika, britanskih i nemačkih, obustavile paljbu, izašle iz rovova i srele se na ničijoj zemlji.
1917. - Prva drama koja je osvojila Pulicerovu nagradu, "Zašto Meri?", premijerno je izvedena u Njujorku.
1918. Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kejmp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978, koju je podelio s premijerom Izraela Menahemom Beginom.
1926. Japanski regent, princ Hirohito, nasledio presto Japana posle smrti oca cara Jošihita. Hirohito umro 1989.
1932. Britanski kralj Džordž V uputio prvi put božićnu poruku naciji preko radija.
1938. Umro češki pisac Karel Čapek, poznat po utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog" i "Krakatit", u kojima je predočio apsurdnost tehničke civilizacije. U delu "Razgovori s T.G. Masarikom" izneo filozofske i političke poglede čuvenog češkog političara i filozofa.
1941. Japanska armija u Drugom svetskom ratu okupirala Hongkong posle 17 dana opsade.
1942. - Srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković streljan je u okupiranom Beogradu posle provale specijalne policije. Završio je konzervatorijum u Pragu, gde je doktorirao muzikologiju. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa. Između dva svetska rata je učestvovao u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, pisao muzičku kritiku. U Drugom svetskom ratu se uključio u Narodnooslobodilački pokret i u ilegali nastavio da komponuje, stvorivši svoje najznačajnije delo - "Herojski oratorijum". Komponovao je i simfonijske poeme "Ozareni put" i "Burevesnik" i balet "Čovek koji je ukrao sunce".
1943. - Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije poslalo je u Drugom svetskom ratu premijeru Vinstonu Čerčilu telegram u kojem se kaže: "Naša politika mora da se osloni na činjenicu - partizani će zavladati u Jugoslaviji. Oni su za nas u vojnom pogledu od velike vrednosti i moramo im pružiti punu podršku. Vojni razlozi važniji su od političkih. U najvećoj meri se može sumnjati u tačnost shvatanja da monarhiju i dalje treba smatrati elementom jedinstva u Jugoslaviji".
1963. - Kompanija Dizni realizovala je crtani film "Mač u kamenu".
1974. Ciklon gotovo uništio australijski grad Darvin.
1977. Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umetnika u istoriji filma. Svetsku slavu stekao u SAD ulogom sentimentalnog klovna-lutalice u komedijama nemog filma. Dobitnik Oskara za životno delo 1972.
1979. Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a van Varšavskog pakta, da bi podržale vladu Babraka Karmala. U ratu, iz kog se povukao posle 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika.
1990. - Održana je premijera trećeg nastavka kultnog filma "Kum".
1991. Mihail Gorbačov podneo ostavku na mesto predsednika SSSR-a i predao dužnost Borisu Jeljcinu.
1997. Na Kubi prvi put posle tri decenije javno proslavljen Božić. Predsednik Fidel Kastro proglasio taj dan praznikom u čast pape, koji je u januaru 1998. posetio Kubu.
2000. U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život izgubilo 311 osoba.
2001. Više od 540 osoba poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija tokom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga, blizu prestonice Budžumbure.
2003. U pokušaju ubistva predsednika Pakistana Perveza Mušarafa u Ravalpindiju najmanje 14 prolaznika poginulo, a 46 povređeno.