Dogodilo se na dan - 14. jun


1645. U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista podvođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta (of the Palatinate).

1777. Kongres SAD je prihvatio zastavu "zvezda i pruga" kaozvanično državno znamenje.

1789. Engleski kapetan Vilijam Blaj, sa 18pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda "Baunti" preuzela komandu nad brodom.

1798. Rođen je češki istoričar i političar FrantišekPalacki, vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

1800. Napoleon Bonaparta porazio je austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.

1811. Rođena je američka književnica Herijet Elizabet BičerStou, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autor romana "Čiča Tomina koliba".

1837. U Napulju je umro italijanski pisac Đakomo Leopardi, najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih pesnika evropske poezije 19. veka ("Silviji", "Dijalozi i eseji" "Zibaldon", dnevnik "Misli").

1894. Rođena je Ljubica Janković, etnomuzikolog, saradnikEtnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom izdala je knjigu "Narodne igre" u sedam tomova.

1904. - Umro je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni književne kritike 'pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda' u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (sadašnja Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Pesnički se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama 'Djulići' i 'Djulići uveoci' - potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik je neprevaziđen u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list 'Javor', satirične listove 'Zmaj', 'Žiža', 'Starmali' i dečji list 'Neven'. Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: obimna knjiga pesama 'Pevanija', pesnička legenda 'Vidosava Branković', šaljivi komad 'Šaran'.

1923. - Petog dana posle profašističkog udara ubijen je premijer Bugarske i vođa Zemljoradničkog narodnog saveza Aleksandar Stamboliski, izuzetno popularan u narodu. Tokom trogodišnje vladavine je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.

1924. - Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pesničkim i proznim delima dosledno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi i zaštiti spomenika ruskog nacionalnog bića. Dela: zbirke pesama 'Kako ispiti sunce', 'Čovek sa cvećem u rukama', 'Živeti na zemlji', 'Četrdeset zvonkih kapi', 'Argument', 'Lirika', 'Sonetni venac', 'Sedina', proza 'Vladimirske staze', 'Kap rose', 'Pisma iz Ruskog muzeja', 'Vreme za skupljanje kamenja', 'Med na hlebu', 'Nastavak vremena'.

1928. - Rođen je argentinski revolucionar Ernesto 'Če' Gevara (Che Guevara), koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom sveta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gde je upoznao Fidela Kastra (Castro), s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Posle pobede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. u nameri da u Boliviji - gde je ubijen 1967. povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Dela: 'Uspomene na kubansku revoluciju', 'Dnevnik iz Bolivije'.

1928. Umrla je Emelin Pankherst, britanskasufražetkinja, osnivač Socijalno-političke unije žena (1903). Organizovala je brojne mitinge i demonstracije za žensko pravo glasa zbog čega je osam puta bila u zatvoru.

1933. Rođen je američki pisac poljskog porekla Juzef Novak (Joseph), poznat kao Ježi Kosinski (Jerzy), u čijim delima preovlađuju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude. U prvom i najboljem romanu 'Obojena ptica' groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vreme Drugog svetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala dela: romani 'Koraci', 'Prisutnosti', 'Djavolje drvo', 'Pilotska kabina'.

1936. Umro je ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu upolitičkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti ("Makar Čudra", "Mati", "Na dnu").

1940. Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ulazile u centar Pariza.

1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio je zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi.

1943. U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se kao gimnazijalac uključio u omladinski i radnički pokret. Studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Nemačkoj i Francuskoj, odakle je proteran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju s Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis 'Nova literatura'. U toku rata uređivao je 'Borbu', 'Vojno-politički pregled' i 'Narodno oslobođenje', a 1942. postao je član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Dela: studije 'Mlada Bosna', 'Svetozar Marković'.

1946. Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.

1962. U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanjesvemira.

1966. Vatikan je objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum). Popis dela koje katolički vernici po crkvenoj zabrani nisu smeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.

1968. Umro je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo,dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959 ("Vode i zemlje", "A veče je tu", "Život nije san" "Utopljena oboa").

1972. Prilikom pada japanskog putničkog aviona 'DC-10' na aerodrom u Nju Delhiju poginulo je 87 ljudi.

1980. SAD su odbacile zahtev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.

1986. Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes (Jorge, Borges), jedan od najvećih pisaca 20. veka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obeležio hispanoameričku literaturu i snažno uticao na mnoge pisce u celom svetu. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim osobenog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se mešaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise 'Proa', 'Prisma' i 'Martin Fierro'. Dela: zbirke pripovedaka 'Univerzalna istorija beščašća', 'Maštarije', 'Alef', 'Izveštaj o Brodiju', 'Peščana knjiga', zbirka pesama, kratkih parabola i priča 'Stvaralac', eseji 'Devet eseja o Danteu'.

1986. Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih i najuticajnijih književnika 20. veka. Presudno je obeležio hispanoameričku literaturu i značajno uticao na svetske književne tokove ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izveštaj o Brodiju", "Peščana knjiga").

1990. U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako jetvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.

1992. U Beogradu je prvi put posle 45 godina održana litija zapraznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji "Poslednje zvono" sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo.

1993. Tansu Čiler je postala prva žena premijer u istoriji Turske.

1993. Kambodžanski princ Norodom Sihanuk je, na osnovu dogovora rivalskih frakcija i mirovnog sporazuma o Kambodži, ponovo postao šef države.

1995. Čečenski pobunjenici izvršili su napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.

2000. Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.

2001. Vlada SR Jugoslavije usvojila je nacrt zakona o saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna.

2003. Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana je glasalo zapristupanje EU.

2005. Umro je Karlo Maria Đulini, slavni italijanski maestro i jedan od najvećih dirigenata 20-og veka.

2007. Umro je bivši predsednik Austrije i nekadašnji generalnisekretar UN, u dva mandata, Kurt Valdhajm.