16 GODINA SA VAMA !!! Dobro dosli na Delta Radio Forum !!! Uzivajte uz najbolju narodnu muziku na internetu !!!

***INFO: UKOLIKO IMATE PROBLEMA SA PRISTUPOM FORUMA PUTEM GOOGLE CHROMA ,EDGE-A ILI OPERE KORISTITE MOZZILU ZA POKRETANJE FORUMA ***

Slušajte Radio 31 Plus pomoću:

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime


SLUSATE RADIO 31 PLUS UZICE:


Strana 30 od 38 PrvaPrva ... 202829303132 ... ZadnjaZadnja
Prikaz rezultata 291 do 300 od 377
  1. #291
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 8. oktobar


    1469. - Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda Drugog, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

    1685. - Francuski kralj Luj Šesnaesti poništio Nantski edikt, lišivši hugenote (protestante) svih vjerskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri Četvrti.

    1692. - Postavljen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, na ruševima srednjovjekovne tvrđave na uzvišenju 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava se sastojala od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila je okružena šančevima u koje je puštana voda.

    1697. - Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. vijeka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

    1842. - Rođen srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Poslije završenog Liceja u Beogradu studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je s Austro-Ugarskom 1881. Tajnu konvenciju, a kao ministar finansija je uveo dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mjera. Odlučujuće je doprinio izgradnji željeznica u Srbiji i njenom uključivanju u svjetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Mnogo je prevodio s engleskog, uključujući "Istoriju civilizacije u Engleskoj" Henrija Tomasa Bakla. Poslije pada dinastije Obrenović 1903. je napustio Srbiju i otišao u London, gdje je živio do smrti 1932. Djela: "Izvod iz političke ekonomije", "Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o financiji", "Istorija trgovine", "Financije srpskog kraljevstva", "Ikonija, vezirova majka", "Rajko od Rasine", "Knez Gradoje od Orlova grada", "Đurađ Branković", "Uspomene balkanskog diplomate".

    1856. - Rođen srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svjetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsjednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je mnogih radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvjete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Djela: "Geologija Srbije 1 i 2", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

    1860. - Britanske trupe spalile do temelja Juanmingjuan, ljetnju carsku palatu u Pekingu.

    1865. - Umro engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dvaput premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

    1867. - SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara.

    1893. - Umro francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. vijeka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha, a solo pjesmama je uticao na kasnije francuske kompozitore.

    1910. - Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gdje je i doktorirao. U Beogradu je bio profesor Muzičke škole "Stanković", dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više listova i časopisa. Između dva svjetska rata je učestvovao u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je zbog provale specijalne policije u okupiranom Beogradu i strijeljan 1942. Djela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovjek koji je ukrao sunce".

    1919. - Rođen kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

    1922. - Osnovana Britanska radio-kompanija Bi-Bi-Si.

    1925. - Rođena grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedjeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

    1931. - Umro američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svijet mnogim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primijenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svijetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovječanstva".

    1967. - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao u atmosferu Venere i emitovao je podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.

    1982. - Umro francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa lijevog krila Radikalsocijalističke partije, koji je, pošto je 1954. postao premijer, okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svjetskom ratu se borio u Pokretu otpora do 1942, poslije čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

    1989. - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Njemačke Erih Honeker odmah poslije posjete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Sergejeviča Gorbačova podnio ostavku zbog "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije je izabran Egon Krenc.

    1991. - Televizija Beograd počela da emituje program preko satelita.

    1993. - Snajperisti iz pravca Sarajeva ubili u Rajlovcu jednog, a na Grbavici ranili dva srpska civila.

    1998. - Najmanje 700 ljudi poginulo prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

    1998. - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom ljevičarskih gerilaca, poginulo je 62 ljudi.

    1998. - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posjete Kini, razgovarao s kineskim predsjednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dviju strana od 1949. godine.

    2001. - Direktor FBI Robert Miler raspisao nagradu od milion dolara za svaku informaciju koja vodi hapšenju odgovornih za slanje poštom bakterije antraksa.

    2007. - Mario Kapeči, Martin Evans i Oliver Smitis dobili Nobelovu nagradu za medicinu za istraživanje o matičnim će.lijama

  2. Članovi koji su se zahvalili Katarina74 za ovaj post:

    Dj.Vesna (05.06.2020)

  3. #292
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 9. oktobar


    1757. - Rođen francuski kralj Šarl Deseti, koji je na prijesto stupio 1824, ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, poslije pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. Njegov brat kralj Luj Šesnaesti pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji.

    1789. - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo Beograd od Turaka.

    1806. - Pruska objavila rat Francuskoj, u kojem je poražena i izgubila krajeve zapadno od Labe i poljske zemlje.

    1831. - Ubijen prvi predsjednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Otomanskog carstva. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je ličnom diktaturom, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao pobune i ubijen u atentatu.

    1854. - Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, čije je najveće otkriće - samoindukcioni kalemovi /"Pupinovi kalemovi"/ - omogućilo prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je kasnije bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka bio je električni rezonator pomoću kojeg provodnik omogućava istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama. Otkrio je i sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerziteski udžbenik termodinamike. Za naučni rad 1920. dobio je Edisonovu medalju, a za autobiografsku knjigu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose laboratorije za fiziku Kolumbija univerziteta.

    1857. - Rođen srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski pisac sa veoma živim osjećanjem za scenu. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Maškerate ispod kuplja".

    1892. - Rođen Ivo Andrić, jedini jugoslovenski dobitnik Nobelove nagrade za književnost /1961/, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, briljantan stilista. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. s tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata je bio ambasador Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme /"Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"/. Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu. Djela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" /nedovršen/, zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci ", "Sveske".

    1906. - Rođen senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsjednik Senegala od 1960. do 1980. Djela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda jedan: crnaštvo i humanizam", "Sloboda dva: nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pjesama "Pjesme sjenke", "Crne hostije", "Pjesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pjesme" /tri toma/.

    1908. - Rođen francuski filmski režiser i glumac ruskog porijekla Žak Tatiščev, poznat kao Žak Tati, poetični satiričar. Filmovi /režija i gluma/: "Praznični dan", "Odmor gospodina Iloa", "Moj ujak" /nagrada "Oskar"/, "Saobraćajna gužva".

    1915. - Njemačke i austrougarske trupe - poslije ogorčenog otpora brojčano slabije srpske vojske, neuporedivo slabije opremljene, posebno artiljerijom - okupirale Beograd u Prvom svjetskom ratu.

    1934. - Ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, "kralj Ujedinitelj", prva žrtva fašizma, kome je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova jaka ličnost. Atentat u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu, organizovale su ustaše i italijanski fašisti, a pasoš nađen kod ubice izdat je u Zagrebu na ime Petra Kelemana. Aleksandar Prvi Karađorđević školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji "Sen-Sir", govorio je tečno francuski i ruski jezik. Postao je prestolonasljednik 1909. umjesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra Prvog. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921.

    1940. - Rođen engleski muzičar Džon Lenon, autor većine pjesama pop grupe "Bitlsi".

    1958. - Umro rimski papa Pije Dvanaesti, prvosveštenik rimokatoličke crkve od 1939. godine, pristalica italijanskih fašista i njemačkih nacista, koji je u Drugom svjetskom ratu zatvarao oči pred genocidom nad Jevrejima. Snažno je podržavao hrvatske ustaše i saučesnika u ratnim zločinima kardinala Alojzija Stepinca, a pred kraj rata i neposredno poslije rata blagonaklono je posmatrao funkcionisanje "pacovskog kanala" sa sjedištem u Vatikanu, mreže pomoću koje je organizovano prebacivanje u sigurnost hrvatskih ratnih zločinaca.

    1962. - Afrička država Uganda postala nezavisna poslije skoro 70 godina britanske kolonijalne uprave.

    1963. - Više od 2.000 ljudi poginulo poslije pucanja oko 300 metara visoke brane "Vajont" kod Beluna u sjeveroistočnoj Italiji.

    1967. - Ubijen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Airesu 1953, potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. s namjerom da u Boliviji - gdje je ubijen - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

    1968. - Umro francuski književnik Andre Moroa, koji je pisao romane, eseje i romansirane biografije. Djela: romani "Podneblja", "Porodični krug", biografije "Bajron", "Dizraeli", "Viktor Igo", "Lelija ili život Žorž Sand", "Balzakov život".

    1975. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena ruskom fizičaru i disidentu Andreju Dmitrijeviču Saharovu, zbog "neustrašivih napora za mir u svijetu", kako je obrazložio Norveški komitet za dodjelu nagrade.

    1983. - Od eksplozije bombe u glavnom gradu Burme - Rangunu, zbog čega je Južna Koreja optužila sjevernokorejske agente - ubijeno je 18 južnokorejskih funkcionera, uključujući četiri ključna ministra, među kojima i šef diplomatije Li Bum Suk.

    1991. - Hrvatske snage su na putu Petrinja - Glina iz zasjede pucale na propisno obilježeno vozilo i ubile četiri člana ekipe TV Beograd - Zorana Amidžića, Boru Petrovića, Dejana Milićevića i Sretana Ilića.

    1997. - Više od 200 ljudi poginulo kad je uragan "Paulina" pogodio meksičko ljetovalište Akapulko.

    2000. - Jugoslovenski premijer Momir Bulatović podnio je ostavku, čime je prestao mandat cijeloj Saveznoj vladi, a Vlajko Stoiljković podnio ostavku na funkciju ministra unutrašnjih poslova Srbije.

    2001. - Dvojicu Bošnjaka - Hazima Delića i Esada Landžu i Hrvata Zdravka Mucića, optužene za zločine nad Srbima u logoru Čelebić, Haški tribunal osudio na ukupno 42 godine zatvora.

    2001. - U SAD registrovani prvi slučajevi antraksa /crni prišt/. Zbog sumnji da je riječ o bioterorizmu, federalni biro /FBI/ preuzeo istragu o ovoj smrtonosnoj bolesti.

    2004. - Održani prvi predsjednički izbori u Avganistanu.

    2007. - Sjeverna Koreja izvršila prvu nuklearnu probu u svojoj istoriji, što je međunarodna zajednica oštro osudila.

  4. #293
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 10. oktobar


    1684. - Rođen francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

    1813. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Njegove prve opere izražavaju slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnija djela su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašeni tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

    1837. - Umro francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam "asocijalan", jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni protiv drugih. U takvoj ekonomiji "arhitekta mašta o požarima... a staklar o gradu koji bi porazbijao sva stakla". Ekonomsko-društveni razvoj je razvrstao u tri perioda: predindustrijski, "rasparčanu, neprijatnu industriju" u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica /falange/ u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: "Novi industrijski i društveni svijet", "Teorija četiri pokreta", "Sabrana djela" /šest knjiga, posthumno/.

    1861. - Rođen norveški polarni istraživač, diplomata i humanista Fritjof Nansen, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean ploveći na brodu "Fram", koji je konzerviran i čuva se u blizini Osla. Poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.

    1888. - Rođen ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi, koji se boljševicima priključio 1906, poslije Oktobarske revolucije 1917. jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. se protivio potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija /Staljina/ sa starim boljševicima. U vrijeme najžešćih staljinističkih čistki, na montiranom sudskom procesu, 1938. je osuđen na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" strijeljan u martu 1938. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".

    1901. - Rođen švajcarski skulptor i slikar italijanskog porijekla Alberto Đakometi, čije je obimno, raznovrsno i osobeno djelo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umjetnosti 20. vijeka. U ranom periodu je stvarao pod uticajem kubizma i nadrealizma, kasnije se bavio prostornim konstrukcijama, a pozna djela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.

    1911. - Kineski vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču.

    1913. - Završena izgradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean, ali su brodovi počeli da ga koriste tek 15. avgusta 1914.

    1917. - Zbog torpedovanja brazilskih brodova Brazil je u Prvom svjetskom ratu objavio rat Njemačkoj.

    1918. - Prva srpska armija počela operacije za oslobađanje Niša u Prvom svjetskom ratu. Srpska vojska je pod komandom vojvode Petra Bojovića u munjevitom napadu oslobodila Niš.

    1943. - Generalisimus Čang Kaj Šek položio zakletvu kao predsjednik Kine.

    1954. - Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.

    1964. - U Tokiju otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.

    1970. - Umro francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Njemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u Njemačku.

    1973. - Potpredsjedenik SAD Spiro Egnju morao da podnese ostavku zbog optužbi za izbjegavanje plaćanja poreza.

    1980. - U Alžiru u zemljotresu poginulo 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam je ostalo bez krova nad glavom.

    1982. - SAD nametnule sankcije Poljskoj zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat "Solidarnost".

    1985. - Umro američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je već prvi film "Građanin Kejn" - djelo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže - jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Izgradio je osoben stil i svako njegovo djelo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. godine nagradu "Oskar" za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lovuda", "Treći čovjek", "Hotel `Internacional`".

    1985. - Umro američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu "Kralj i ja", za koji je nagrađen "Oskarom", a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: "Deset Božijih zapovijesti", "Anastasija", "Braća Karamazovi", "Solomon i Saba", "Sedmorica veličanstvenih", "Taras Buljba", "Zapadni svijet".

    1990. - SSSR i Njemačka potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Njemačke do kraja 1994. U to vrijeme u Njemačkoj je bilo 380.000 sovjetskih vojnika i 220.000 članova njihovih porodica.

    1991. - Skupština Srbije odlučila da republička zastava bude trobojka, bez zvijezde petokrake.

    1993. - Socijalista Andreas Papandreu dobio izbore i vratio se na vlast u Grčkoj.

    1995. - Izrael, u skladu s mirovnim sporazumom s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.

    1997. - Pad aviona DC-9 argentinske kompanije ALA u Urugvaju nije preživio niko od 74 putnika i članova posade.

    2000. - Predsjednici Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikstana potpisali su u Astani glavnom gradu Kazahstana, sporazum o stvaranju Evroazijske ekonomske zajednice koji podrazumijeva integraciju ekonomije pet bivših sovjetskih republika.

    2001. - Bijela kuća objavila "crnu listu" najtraženijih terorista - na spisku su 22 imena, a na vrhu su Osama bin Laden i dvojica njegovih najbližih saradnika - Ajman al-Zavahir i Mohamed Atef.

    2003. - Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte izvijestila Savjet bezbjednosti UN da nije zadovoljna saradnjom Hrvatske, SCG, RS i Hrvata u BiH sa Hagom i istakla da će Haški sud završiti rad u predviđenom roku samo ako države, nastale na teritoriji bivše Jugoslavije, uhapse najtraženije osumnjičene za ratne zločine i isporuče Tribunalu.

    2004. - U Litvaniji održani prvi parlamentarni izbori otkada je ta baltička zemlja ušla u EU i u NATO.

    2004. - Američki glumac Kristofer Riv, poznat po filmskoj ulozi strip junaka Supermena, umro u 52. godini.

  5. #294
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 11. oktobar


    1521. - Papa Lav Deseti engleskom kralju Henriju Osmom - koji je 12 godina kasnije osporio autoritet Rimokatoličke crkve, a 1534. se proglasio poglavarom Anglikanske crkve, nezavisne od Rima - dodijelio titulu "branitelj vjere", jer je kralj objavio knjigu u kojoj je osudio ideje njemačkog vjerskog reformatora Martina Lutera.

    1531. - Vojska švajcarskih rimokatoličkih kantona kod Kapela porazila je snage grada Ciriha i njegovih protestantskih saveznika, a u bici je poginuo protestantski vjerski reformator Ulrih Zvingli, jedan od najvećih teologa reformacije.

    1579. - Turskog velikog vezira srpskog porijekla Baja Sokolovića, poznatog kao Mehmed-paša Sokolović, prema nalogu njegovih neprijatelja ubio je jedan derviš. Zahvaljujući Mehmed-paši Sokoloviću Otomansko carstvo je vodilo popustljivu politiku prema Srbima, davalo im povlastice za podizanje manastira, otvaranje štamparije i obnavljanje Pećke patrijaršije 1557, čiji je prvi patrijarh bio njegov brat Makarije Sokolović. U srpskim zemljama Mehmed-paša je podigao mnoge zadužbine, uključujući znameniti most na Drini u Višegradu.

    1806. - Rođen srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa. U vrijeme njegove vladavine donesen je Građanski zakonik i reformisano sudstvo. Srbiji 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila i objavljeno "Načertanije" Ilije Garašanina. Poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića na prijesto su ga 1842. doveli ustavobranitelji.

    1851. - Rođen srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pjesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu i u Beogradu je bio dirigent Pjevačkog društva "Obilić". Djela: horovi "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pjesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika: "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".

    1896. - Umro austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera. Djela: devet simfonija, osam misa, kantate.

    1899. - Počeo trogodišnji Burski rat između južnoafričkih burskih država i Velike Britanije.

    1942. - U selu Kriva Reka kod Brusa njemački i bugarski vojnici su u Drugom svjetskom ratu zatvorili sve stanovnike u crkvu i digli je u vazduh, usmrtivši 320 civila, uglavnom žena i djece.

    1946. - Zbog krivičnih djela protiv naroda i države Vrhovni sud Hrvatske je poslije višemjesečne rasprave izrekao presudu ratnim zločincima - Erihu Lisaku na smrt, a rimokatoličkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i Ivanu Šaliću na višegodišnji zatvor.

    1962. - Papa Jovan Dvadeset Treći otvorio Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup poslije 1870. godine, na kojem je nagovijestio reforme.

    1963. - Umro francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto, član Francuske akademije. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona", filmovi "LJepotica i zvijer", "Orfejev testament".

    1963. - Umrla francuska pjevačica italijanskog porijekla Edit Pjaf, zvijezda kabarea i simbol francuske šansone. Takođe je komponovala šansone i pisala tekstove za njih. Djela: autobiografije "Moj život", "Na balu uspjeha".

    1976. - U Kini pod optužbom za zavjeru uhapšena "četvoročlana banda" - Mao Ce Tungova udovica Đang Ching i tri bivša visoka funkcionera.

    1977. - U atentatu ubijen predsjednik Sjevernog Jemena pukovnik Ibrahim al Hamdi.

    1980. - Dva sovjetska kosmonauta okončala do tada najdužu kosmičku misiju, boraveći u brodu "Saljut 6" 185 dana u svemiru.

    1988. - Govor pape Jovana Pavla Drugog prekinut je u Evropskom parlamentu u Strazburu kad je britanski poslanik iz Sjeverne Irske - protestantski sveštenik Jan Pejzli počeo da uzvikuje "antihrist", razvivši transparent na kojem je pisalo "Jovan Pavle Drugi antihrist".

    1990. - Na stadionu "1. maj" u sjevernokorejskom glavnom gradu Pjongjang oko 150.000 gledalaca je oduševljeno pozdravilo pobjedu fudbalske reprezentacije Sjeverne Koreje nad Južnom Korejom rezultatom 2:1 u istorijskom prijateljskom meču, prvom sportskom nadmetanju na domaćem tlu ekipa podijeljene zemlje.

    1993. - Na norveškog izdavača Vilijama Nigarda, koji je štampao "Satanske stihove" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, u Oslu je pucao i teško ga ranio jedan islamski terorista.

    1999. - Albanci su u centru Prištine, ispred hotela "Grand", ubili pripadnika UNMIK-a - Amerikanca bugarskog porijekla Valentina Krumova.

    2000. - Evropske zemlje počele sa ukidanjem sankcija Jugoslaviji.

    2000. - Nobelova nagrada za ekonomiju za 2000. godinu dodijeljena je dvojici Amerikanaca - Džejmsu Hekmanu i Danijelu Mekfadenu, koji su nagrađeni za razvoj statističkih metoda za analizu ponašanja pojedinaca, domaćinstava i firmi.

    2003. - Muslimanske zemlje pozvale sa samita Islamske konferencije /OIC/ u Maleziji na "povlačenje svih stranih trupa iz Iraka".

    2007. - Britanska spisateljica Doris Lesing dobila Nobelovu nagradu za književnost.

  6. #295
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 12. oktobar


    1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio Ameriku, iskrcavši se na ostrvce Gvanahani u sastavu Bahamskih ostrva, poslije 33 dana plovidbe Atlantskim okeanom od Kanarskih ostrva, ali je bio uvjeren da je stigao u Indiju. Do 1504. je još triput prelazio okean, a 1506. je umro - uvjeren da između Evrope i Azije, kad se plovi u smjeru zapada, nema kontinenta.

    1518. - Njemački vjerski reformator Martin Luter, optužen za jeres, sazvao je skupštinu grada Augsburga i u teološkoj raspravi s italijanskim rimokatoličkim kardinalom Tomazom de Viom, poznatim kao Kajetan, odbacio zahtjev rimske kurije da se pokaje i odrekne svojih uvjerenja.

    1811. - Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije i Argentine.

    1822. - Brazil stekao nezavisnost od Portugalije.

    1865. - Rođen srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji dinarskog krša i drugih kraških predjela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom bazenu. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savjetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu poslije Prvog svjetskog rata. Djela: "Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije", "Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Geomorfologija", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja", "Geografska karta Jugoslavije", "Govori i članci".

    1870. - Umro američki general Robert Edvard Li, komandant armije Sjeverne Virdžinije u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865. godine, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobijedio je vojsku Sjevera u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863, ali je, suočen s neuporedivo nadmoćnijom armijom Sjevera, morao da kapitulira 9. aprila 1865.

    1873. - Rođena Nadežda Petrović, srpski slikar, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu i saosnivač "Kola srpskih sestara". Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu je priredila 1900. Njena djela nose snažan, originalan izraz i izvanredno bogatstvo boja. Sačuvano je oko 200 njenih djela, a pojedine slike su ravne radovima vrhunskih evropskih majstora tog vremena. Njeno djelo obuhvata raspon od plenerizma do snažnog realizma, prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba ona se najsnažnije vezala za modernu umjetnost i anticipirala njen dalji razvoj. Rođena u porodici u kojoj su dvije sestre postale slikari, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko - pisac. Umrla je od tifusa 1915. u valjevskoj bolnici, gdje je kao bolničarka njegovala ranjene srpske vojnike.

    1874. - Rođen srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i upravnik Narodnog muzeja u Beogradu, stručnjak za srpsku srednjovjekovnu umjetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa "Starinar" i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Djela: "Pregled crkvenih spomenika kroz povjesnicu srpskog naroda", "La peinture serbe en Mouen age" , monografije o manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.

    1897. - U Beograd su iz Beča preneseni posmrtni ostaci srpskog jezičkog reformatora Vuka Stefanovića Karadžića i sahranjeni u porti Saborne crkve.

    1918. - "Marš na Drinu" srpskog kompozitora Stanislava Biničkog je prvi put odjeknuo ulicama Niša, tek oslobođenog u Prvom svjetskom ratu. Uz zvuke marša pobjedonosno je koračala Drinska divizija srpske vojske.

    1924. - Umro francuski pisac Anatol Frans, član Francuske akademije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. Izvanredan stilista, izvrgavao je oštroj satiri francusko društvo u vrijeme Treće republike i istupao protiv militarizma i šovinizma, razobličavajući potkupljivost buržoaske vlade i štampe, što mu je donijelo naziv "buntovnog akademika". Djela: zbirka pjesama "Zlatne pjesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena istorija", "Crveni krin", "Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Žeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cvijeću".

    1934. - Maloljetni Petar Drugi Karađorđević proglašen kraljem Jugoslavije, tri dana nakon što je u Marseju ubijen njegov otac Aleksandar Prvi, u atentatu koji su uz pomoć italijanskih fašista izvele hrvatske ustaše.

    1935. - Rođen italijanski operski pjevač Lučano Pavaroti, čiji lirski obojen glas velikog dijapazona karakterišu snažni tonovi u visokom registru. Karijeru svjetske operske zvijezde je počeo 1961. ulogom Roberta u operi "Boemi" Đakoma Pučinija. Umro od raka pankreasa 6. septembra 2007. godine u svojoj kući u Modeni.

    1942. - U bici na pacifičkom ostrvu Gvadalkanal Amerikanci su u Drugom svjetskom ratu porazili Japance i zaustavili njihovo nadiranje ka Australiji.

    1960. - Tokom debate o kolonijalizmu u Generalnoj skupštini UN ljutiti sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov je skinuo cipelu i tresnuo njome o sto nekoliko puta.

    1964. - U orbitu oko Zemlje je lansiran sovjetski vasionski brod "Vashod 1", prva svemirska letjelica s višečlanom posadom.

    1968. - Afrička država Ekvatorijalna Gvineja je stekla nezavisnost poslije 190 godina španske kolonijalne uprave.

    1968. - Predvođena pukovnikom Omarom Torihosom Ererom, Nacionalna garda Paname je oborila predsjednika Arnulfa Arijasa Madrida.

    1969. - Lansiran sovjetski vasionski brod "Sojuz 7" sa tročlanom posadom, koji se potom spojio sa "Sojuzom 6", u kojem su bila dva člana posade.

    1976. - Premijer Kine Hua Guofeng postao šef vladajuće Komunističke partije.

    1978. - U Vašingtonu su počeli mirovni pregovori Izraela i Egipta, na kojima je učestvovao predsjednik SAD Džimi Karter.

    1983. - Bivši japanski premijer Kakuei Tanaka osuđen na četiri godine zatvora zbog umiješanosti u aferu podmićivanja "Lokid".

    1984. - Od eksplozije bombe koju su podmetnuli teroristi Irske republikanske armije u "Grand hotel" u engleskom gradu Brajton, gdje je održavana godišnja konferencija britanskih konzervativaca, poginulo je pet ljudi.

    1990. - Islamski teroristi na motociklima u Kairu su iz zasjede ubili predsjednika egipatskog parlamenta Rifata Mahdžuba i trojicu njegovih tjelohranitelja.

    1992. - U Kairu poginulo više od 550 ljudi u zemljotresu, čiji je epicentar bio blizu velikih piramida u Gizi.

    1996. - Umro francuski teniser Rene Lakost - osnivač kompanije za proizvodnju sportske opreme s prepoznatljivim "krokodilčićem" kao zaštitnim znakom - posljednji od francuska "četiri musketara" koji su dominirali svjetskim tenisom dvadesetih godina 20. vijeka.

    1999. - General Pervez Mušaraf je vojnim udarom oborio vladu pakistanskog premijera Navaza Šarifa, raspustio parlament Pakistana i zaveo vanredno stanje.

    2000. - Američki predsjednik Bil Klinton ukinuo embargo na naftu i zabranu aviosaobraćaja sa Jugoslavijom.

    2001. - UN i generalni sekretar UN Kofi Anan /63/ dobili Nobelovu nagradu za mir, za borbu za ljudska prava i rješavanje svjetskih konflikata.

    2003. - Najmanje 10 ljudi poginulo, a desetine povrijeđeno od snažne eksplozije ispred hotela u centru Bagdada, gdje su bili smješteni američki zvaničnici.

    2003. - Dvadeset i devet pacijenata jedne bolnice za mentalno oboljele u zapadnoj Bjelorusiji živi su izgorjeli u požaru koji je izazvao jedan od pacijenata.

    2007. - Srbija ponudila milion evra za informaciju koja bi dovela do lociranja i hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića.

    2007. - Francuska policija uhapsila 310 ljudi, osumnjičenih da su sa interneta preuzimali fotografije dječije pornografije.

  7. #296
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 13. oktobar


    54. - Umro rimski car i istoričar Klaudije Prvi Tiberije Druz od otrovnih pečurki koje mu je podmetnula četvrta supruga - Julija Agripina - Mlađa da bi na prijesto dovela sina iz prethodnog braka Klaudija Cezara Avgusta Germanikusa Nerona. Tokom vladavine od 41. Klaudije Prvi je poslije ubistva njegovog sinovca i prethodnika, okrutnog Gaja Julija Cezara Germanika Kaligule, konsolidovao državu, a potom 43. osvojio Britanska ostrva.

    1792. - Predsjednik SAD Džordž Vašington položio kamen-temeljac za Bijelu kuću u Vašingtonu, zvaničnu predsjedničku rezidenciju.

    1815. - Strijeljan francuski maršal Žoakim Mira, najčuveniji među komandantima armije cara Napoleona Prvog Bonaparte, od 1808. do 1815. kralj Napulja. Zarobljen je kad je pokušao da ponovo osvoji Napulj, poslije čega je pogubljen.

    1869. - Umro francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev, najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici, koju je obnovio prodornim analizama djela i pisaca. Ostala djela: pjesme "Život", kritike "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".

    1884. - Grinič usvojen kao univerzalni meridijan - od kojeg se računaju geografske dužine i vremenske zone na Zemlji.

    1905. - Umro engleski glumac Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. vijeka, prvi glumac kome je /1895/ dodijeljena plemićka titula. Njegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Viljema Šekspira.

    1921. - Rođen francuski glumac i pjevač italijanskog porijekla Ivo Livi, poznat kao Iv Montan, koji je svjetsku slavu postigao filmom "Nadnica za strah". Ostali filmovi: "Vrata noći", "Heroji su umorni", "Vještice iz Salema", "Veliki plavi put", "Volite li Bramsa", "Hajde da se volimo", "Z", "Priznanje".

    1923. - Turski parlament proglasio Ankaru, bivšu Angoru, prijestonicom Turske.

    1925. - Rođena Margaret Hilda Roberts, poznata kao Margaret Tačer, koja je 1979. postala prva žena premijer u istoriji Velike Britanije. Držala je duže od svih položaj britanskog premijera u 20. vijeku, ali je 1990. primorana na ostavku odlukom rukovodstva njene Konzervativne partije.

    1943. - Italija poslije kapitulacije promijenila stranu u Drugom svjetskom ratu: pod pritiskom saveznika italijanski kralj Vitorio Emanuele Treći i njegov premijer maršal Pjetro Badoljo /do 1941. načelnik generalštaba fašističke armije/, objavili su rat nacističkoj Njemačkoj.

    1964. - Poslije 24 časa od polijetanja brodom "Vashod 1" bezbjedno su se prizemljila tri sovjetska kosmonauta, članovi prve višečlane posade u istoriji svemirskih letova.

    1967. - Umro srpski inženjer Dobrivoje Božić, konstruktor najbolje svjetske automatske vazdušne kočnice na željeznicama. "Kočnica Božić" je u Jugoslaviji usvojena 1922, a kad je ubrzo Međunarodna željeznička unija proglasila taj uređaj boljim od svih dotadašnjih, usvojena je i u drugim zemljama. "Božićeva kočnica" je neprevaziđena po jednostavnosti konstrukcije, lakoći rukovanja i snazi djelovanja.

    1970. - Kanada i Kina su saopštile da će uspostaviti diplomatske odnose, a Tajvan je hitno prekinuo odnose s Kanadom.

    1972. - Prilikom pada sovjetskog putničkog aviona "iljušin 62" blizu moskovskog aerodroma poginulo je svih 176 ljudi u letjelici, što je bila do tada najveća nesreća u istoriji putničke avijacije.

    1976. - Bolivijski teretni avion "boing 707", kome je otpao jedan motor odmah poslije polijetanja, pao je na glavnu ulicu Santa Krusa, usmrtivši više od sto ljudi na tlu i tri člana posade.

    1988. - Laboratorijsko ispitivanje je pokazalo da je "Torinski pokrov" - u kojem je, prema vjerovanju mnogih hrišćana, sahranjen Isus Hristos - lažan i da potiče iz Srednjeg vijeka.

    1990. - Poslije 73 godine od pobjede Oktobarske revolucije u moskovskoj crkvi Svetog Vasilija Blaženog na Crvenom trgu održana prva pravoslavna liturgija.

    1990. - Vođa hrišćanskih snaga u Libanu general Mišel Aun zatražio je azil u francuskoj ambasadi u Bejrutu poslije napada sirijske armije na njegovo uporište.

    1993. - Sud u Hamburgu proglasio je Nijemca Gintera Parhea krivim zbog ranjavanja nožem jugoslovenske teniserke Monike Seleš, ali je na osnovu toga donio presudu koja je širom svijeta ocijenjena kao skandalozna. Parhe je kažnjen uslovno na dvije godine zatvora.

    1997. - Britanski supersonični automobil je prvi uspio da na tlu probije zvučni zid, razvivši brzinu od 1.222,7 kilometara na čas.

    2000. - Učesnici neformalnog skupa EU u Bijaricu deblokirali hitnu finansijsku pomoć SR Jugoslaviji u iznosu od 200 miliona evra ili 1,3 milijarde francuskih franaka.

    2000. - Janko Janjić, koji se nalazio na javnoj optužnici Haškog tribunala, poginuo je u Foči od aktiviranja ručne bombe kad ga je SFOR pokušao uhapsiti.

    2003. - Članovi porodica nestalih identifikovali u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalinistiku u Zagrebu posmrtne ostatke 13 Srba ubijenih u akciji hrvatske vojske "Oluja", koji su ekshumirani iz groblja u Gračcu.

    2006. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena Muhamadu Junusu iz Bangladeša i "Gramin banci", koja nudi pozajmice siromašnima bez finansijskih garancija.

  8. #297
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 14. oktobar


    1066. - Kod Hestingsa invaziona armija vojvode Vilijama od Normandije, budućeg engleskog kralja Vilijama Prvog Osvajača, potukla saksonske trupe engleskog kralja Harolda, koji je poginuo. Invazija je izvedena pod blagoslovom pape, jer su Saksonci ostali pravoslavni poslije formalnog rascjepa hrišćanske crkve 1054. na rimokatolike i pravoslavce.

    1322. - Vojska škotskog kralja Roberta Prvog u bici kod Bilanda teško porazila engleske trupe pod komandom kralja Edvarda Drugog, što je odlučujuće doprinijelo da engleski monarh 1328. nevoljno prizna nezavisnost Škotske.

    1806. - Pod komandom Napoleona Prvog Bonaparte francuske trupe su pobijedile prusku armiju u bici kod Jene i pokorile Prusku.

    1808. - Francuzi su ukinuli Dubrovačku Republiku, nastalu u 15. vijeku od Dubrovačke opštine. U početku je obuhvatala grad s neposrednom okolinom, kasnije su joj srpski vladari iz dinastije Nemanjića prodali ili ustupili poluostrvo Pelješac, ostrvo Mljet i Konavle u gradskom zaleđu, a kralj Bosne Ostoja primorje od Orašca do Stona. Francuska je okupirala Dubrovnik 1806, a u sastav Austrije je ušao 1815, na osnovu odluke Bečkog kongresa. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca pripao je 1918, a 1991. otcijepljenoj jugoslovenskoj republici Hrvatskoj, u kojoj nikad nije bio do 1939. i stvaranja Banovine Hrvatske kao dijela Jugoslavije.

    1809. - Bečkim mirom Austrija prinuđena da Trst i Ilirsku provinciju preda Francuskoj, Galiciju Poljskoj i Rusiji, a oblast In Bavarskoj.

    1882. - Rođen irski državnik Emon de Valera, vođa partije "Šin fejn" od 1917. do 1926., s dva kraća prekida premijer od 1937. do 1959, a potom do 1973. predsjednik Irske. Zbog učešća u ustanku "Crvena pastva" 1916. Englezi su ga osudili, prvo na smrt, pa na doživotnu robiju, ali je oslobođen 1917. Predvodio je 1922. Dablinski ustanak, poslije čije je propasti 1923. objavio kraj oružane borbe. Bio je 1932. godine predsjednik Društva naroda.

    1890. - Rođen američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi, predsjednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO-a bio je od 1950. do 1952, kada je dao ostavku zbog predsjedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

    1894. - U Beogradu na liniji Kalemegdan - Slavija pušten u saobraćaj prvi tramvaj na konjsku vuču.

    1894. - Rođen američki pisac Edvard Estlin Kamings, pjesnik snažnog lirskog dara, u čijoj su poeziji dominirale teme ljubavi i smrti. Djela: zbirke stihova "Četrdeset jedna pjesma", "Je 5", "Viva", "Tom", "V20", "1x1", "Sedamdeset i jedna pjesma".

    1912. - Predsjednik SAD Teodor Ruzevelt u Milvokiju preživio atentat - metak je zaustavio debeli kaput i svežanj papira u unutrašnjem džepu.

    1913. - U najtežoj rudarskoj nesreći u Velikoj Britaniji, u rudniku uglja kod Glamorgena u Velsu, poginulo 439 rudara.

    1927. - Rođen engleski glumac Rodžer Mur, koji je uglavnom igrao u akcionim filmovima i TV serijama i zamijenio je Šona Konerija u seriji filmova o tajnom agentu 007. Filmovi: "Ajvanho", "Živi i pusti da umru", "Čovjek sa zlatnim pištoljem", "Špijun koji me volio", "Samo za tvoje oči".

    1930. - Rođen kongoanski diktator Žozef Dezire Mobutu, poznat kao Mobutu Sese Seko, predsjednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997, u pobuni koju je predvodio Loran Kabila. Vlast u Zairu je prigrabio u novembru 1965, poslije petogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj belgijskoj koloniji, i vladao je autokratski, nagomilavši, pri tome, basnoslovno lično bogatstvo.

    1933. - Nacistička Njemačka napustila Društvo naroda i konferenciju o razoružanju u Ženevi.

    1939. - Više od 800 mornara poginulo je na britanskom ratnom brodu "Rojal ouk", kojeg je u moru pored sjeverne Škotske potopila njemačka podmornica.

    1941. - Okupatorski vojnici nacističke Njemačke u Srbiji u Drugom svjetskom ratu počinili jedan od najtežih ratnih zločina, strijeljavši u Kraljevu više od 6.000 srpskih civila, uključujući žene i djecu.

    1944. - Umro srpski slikar Marko Murat, osnivač Umjetničke zanatske škole u Beogradu, koji je počeo kao realista, ali se potom približio impresionistima. Slikao je portrete, istorijske kompozicije, predjele, snažno je uticao na stvaranje "beogradske škole" i u srpsko slikarstvo je unio nova umjetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svjetlosti.

    1944. - Samoubistvo izvršio njemački feldmaršal Ervin Romel - nazvan "Pustinjska Lisica" zbog spektakularnih pobjeda njegovog Afričkog korpusa u Drugom svjetskom ratu - poslije neuspjelog puča protiv Adolfa Hitlera, jer je u puč bio umiješan.

    1944. - Britanske i grčke snage oslobodile Atinu od Nijemaca u Drugom svjetskom ratu.

    1947. - Leteći vojnim avionom na mlazni pogon, koji je bio u fazi ispitivanja, američki vazduhoplovni kapetan Čarls Jeger postao prvi čovjek koji je probio zvučni zid.

    1959. - Umro američki filmski glumac australijskog porijekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak", "Džentlmen Džim", "Virdžinija Siti", "Korijeni pakla".

    1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac afričkog porijekla Martin Luter King, borac za ljudska prava crnaca.

    1970. - Na Filipinima od tajfuna poginulo više od 780 ljudi.

    1973. - U Tajlandu vlada Tanoma Kitikačorna primorana da podnese ostavku pošto je armija odbacila njegov zahtjev da silom uguši studentske demonstracije.

    1977. - Umro američki pjevač i filmski glumac Hari Lilis Bing Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik "Oskara" za film "Idući svojim putem".

    1988. - Egipćanin Nagib Mahfuz postao prvi arapski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

    1990. - Umro američki kompozitor i dirigent Lenard Bernstin, od 1958. dirigent Njujorške filhamonije, koji je efektne interpretacije zasnivao na studioznom i temperamentnom poniranju u stilove različitih epoha. Komponovao je u neoklasicističkom i postromantičarskom stilu. Djela: simfonije "Džeremaja", "Doba strepnje", balet "Slobodna mašta", opera "Nevolja na Tahitiju", mjuzikl "Priča sa zapadne strane".

    1990. - Njemačka i Poljska potpisale sporazum o granici na rijeci Odri.

    1991. - Predvodnik burmanske opozicije Aung San Su Ći, koja je više od dvije godine provela u kućnom pritvoru pod režimom vojne hunte, dobila je Nobelovu nagradu za mir.

    1994. - Premijer Izraela Jicak Rabin, šef izraelske diplomatije Šimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat podijelili Nobelovu nagradu za mir.

    1995. - Grčka ukinula embargo protiv Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, pošto je Skoplje prihvatilo da promijeni zastavu i zvanično se obaveže da nema pretenzija prema grčkoj teritoriji.

    1998. - Nigerijski pisac Vole Sojinka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, vratio se u zemlju poslije skoro četiri godine izbjeglištva, na koje ga je primorao diktatorski režim vojne hunte, kojem se žestoko protivio.

    1999. - Umro Džulijus Kambarage Njerere, istaknuti lider Pokreta nesvrstanih, prvi predsjednik Tanganjike od 1962. do 1985, kad je podnio ostavku, što je rijedak primjer u Africi. Jedan je od osnivača Organizacije afričkog jedinstva 1963, a tri godine po okončanju borbe za nezavisnost od Velike Britanije 1964. bio je ključna figura prilikom ujedinjenja Tanganjike sa ostrvom Zanzibar, poslije čega je zemlja nazvana Tanzanija.

    1999. - Humanitarna organizacija "LJekari bez granica" dobila Nobelovu nagradu za mir - pohvaljen je njihov pionirski humanitarni rad na nekoliko kontinenata.

    2003. - U Beču održani prvi direktni razgovori Beograda i Prištine nakon NATO intervencije protiv SR Jugoslavije 1999. godine.

    2006. - Savjet bezbjednosti UN usvojio ekonomske i sankcije na uvoz oružja i opreme Sjevernoj Koreji, kao odgovor na testiranje nuklearnog oružja

  9. #298
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 15. oktobar


    70. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac savršenih pjesničkih djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" (12 knjiga, 9.896 heksametara), pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju, koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" (ekloge, 900 heksametara), "Pjesme o poljoprivredi" (georgike, 2.000 heksametara).

    1529. - Turski sultan Sulejman Drugi morao da odustane od opsade Beča.

    1542. - Rođen mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Bio je veliki reformator, nastojao je da sjedini podanike različitih vjera i rasa i ukinuo je ropstvo.

    1582. - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primjena kalendara pape Grgura Trinaestog (Gregorius). Prema savjetu astronoma, papa je reformisao Julijanski kalendar, zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, u kojem je godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi i svakih 128 godina pojavljivao se dan "viška". Ta razlika je uklonjena tako što je poslije četvrtka, 4. oktobra 1582. naredni dan računat kao petak, 15. oktobar. Godina Gregorijanskog kalendara ipak je duža od prirodne 12 sekundi, ali će dan razlike biti dostignut tek poslije 3.320 godina.

    1608. - Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti naslijedio je njegovu katedru.

    1791. - Rođen srpski pisac Sima Milutinović - Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor djela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio po mjestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a na Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra Prvog Petrovića Njegoša i vaspitač i pjesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra Drugog Petrovića - Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u Srbiju i bio diplomatski agent za veze s Crnom Gorom, sekretar ministarstva prosvjete, istoriograf kneza Miloša. Djela: spjevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pjesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".

    1814. - Rođen ruski pisac Mihail Jurjevič LJermontov, čije su pjesme koje je napisao još kad je bio dječak bile antologijske. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Poginuo je 1841. u dvoboju. Djela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri", "Pjesma o trgovcu Kalašnikovu", pjesme "Oblaci", "Misao", "Prorok", "Dimiskija", "Otadžbina", "Borodino".

    1815. - Četiri mjeseca poslije poraza njegove armije u bici kod Vaterloa prognani francuski car Napoleon Prvi Bonaparta stigao je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821.

    1817. - Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, učesnik u američkom ratu za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796, pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije i umro je u Švajcarskoj.

    1834. - Srpski knez Miloš Obrenović ukazom o Velikoj školi u Kragujevcu naložio "popečitelju prosveštenija" da "novi i shodni poredak uvede, kako bi se u njoj i one nauke predavale koje se u prosveštenijim evropejskim carstvima i po školama, takozvanim gimnazijama, predaju". Tu gimnaziju su pohađali mnogi srpski umjetnici - Radoje Domanović, Jovan Ilić, Svetozar Marković, Sreten Popović, Vojislav Ilić, Dobrica Milutinović.

    1844. - Rođen njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Vilhelm Niče, koji je bio zaokupljen temama smrti Boga (i idejom natčovjeka), voljom za moć i vječnim vraćanjem. Optuživan je da je stvorio ideološku potku nacizma, ali je to krajnje proizvoljno tumačenje ozbiljna filozofska misao odavno odbacila. U početku je na njega snažno uticao Artur Šopenhauer, kad je nastao spis "Rođenje tragedije iz duha muzike", ali je kasnije, suprotno Šopenhaueru, razvio ideju o potvrđivanju života. Ostala djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Volja za moć", "S one strane dobra i zla", "Sumrak idola", "LJudsko, odveć ljudsko", "Genealogija morala", "Radosna nauka", "Nesavremena razmatranja".

    1894. - Francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus uhapšen pod optužbom za veleizdaju, čime je počela afera koja je godinama potresala Francusku. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je poslije velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.

    1917. - Navodno njemačka špijunka u Prvom svjetskom ratu, Holanđanka Mata Hari, strijeljana je u blizini Pariza. Prema zvaničnoj verziji, uzdrmanoj novijim istraživanjima, kao poznata igračica i pjevačica susretala se s nizom istaknutih ličnosti i saznavala tajne koje je predavala Nijemcima.

    1928. - Njemački dirižabl "Graf cepelin" obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.

    1945. - Premijer "višijevske Francuske" u Drugom svjetskom ratu Pjer Laval ubijen na osnovu sudske presude - zbog izdaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.

    1946. - Njemački ratni zločinac Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije nego što je, na osnovu presude Međunarodnog suda u Nirnbergu za ratne zločine, trebalo da bude pogubljen.

    1949. - U Mađarskoj poslije montiranog staljinističkog sudskog procesa kao "titoisti" pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai.

    1964. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov zbačen, a sutradan je objavljeno da je tobože sam izrazio želju da se povuče, čemu je "udovoljeno s obzirom na njegove godine i slabo zdravstveno stanje". Prvi sekretar Komunističke partije postao je Leonid Iljič Brežnjev, a premijer Aleksej Nikolajevič Kosigin.

    1987. - U državnom udaru ubijen predsjednik Burkine Faso, kapetan Tomas Sankara, a šef države je postao kapetan Blez Kompaore.

    1989. - Umro srpski pisac Danilo Kiš, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

    1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir, s obrazloženjem da je zadužio svijet politikom mira, ali su mnogi u njegovoj zemlji to kasnije doživjeli kao nagradu za razbijanje SSSR-a.

    1991. - Poslije napuštanja sjednice srpskih poslanika skupština u Sarajevu proglasila BiH suverenom državom, mimo volje jednog od tri njena naroda. Preostali poslanici su odbacili Beogradsku inicijativu da BiH, poslije otcjepljenja Slovenije i Hrvatske, ostane u Jugoslaviji.

    1993. - Južnoafričkom predsjedniku Frederiku Vilemu de Klerku i vođi Afričkog nacionalnog kongresa Nelsonu Mandeli dodijeljena Nobelova nagrada za mir kao priznanje za okončanje režima aparthejda i stvaranje osnova za razvoj demokratije u Južnoj Africi.

    1995. - Na referendumu u Iraku predsjednik Sadam Husein kao jedini kandidat dobio skoro stoprocentnu podršku da i narednih sedam godina predvodi državu.

    1997. - Pobunjenici u Republici Kongo ušli u glavni grad Brazavil, zbacivši poslije četvoromjesečnog građanskog rata predsjednika Paskala Lisubu, a na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Saso Ngueso.

    2003. - Prvi kineski kosmički brod sa ljudskom posadom lansiran u svemir, čime je Kina, poslije Rusije i SAD, postala treća zemlja koja je poslala astronaute u svemir.

    2009. - BiH, zajedno sa Libanom, Brazilom, Gabonom i Nigerijom, izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN u 2010. i 2011. godini.

  10. Članovi koji su se zahvalili Katarina74 za ovaj post:

    Dj.Vesna (21.07.2020)

  11. #299
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 16. oktobar


    1430. Rođen je škotski kralj Džejms II (James), nazvan
    ''Džejms gnevnog lica'', koji je tokom vladavine od 1437. do 1460.
    uspostavio vlast nad rivalskim plemićkim frakcijama. Time je
    učvrstio autoritet krune, uspešno nastavljajući posao koji je
    započeo njegov otac Džejms I. Ubili su ga Englezi 1460. tokom
    opsade zamka Roksburg.

    1758. Rođen je američki filolog i leksikograf Noa
    Vebster (Noah Webster), simbol leksikografske tradicije u SAD.
    Objavio je 1806. svoj prvi rečnik engleskog jezika ''Compendious
    Dictionary of the English Language'', a 1828. rečnik koji i sada
    nosi njegovo ime. Izuzetno obimni ''potomci'' Vebsterovih rečnika
    smatraju se najboljim rečnicima savremenog engleskog jezika.

    1793. Pogubljena je francuska kraljica Marija Antoaneta
    (Marie Antoinette), supruga Luja XVI (Louis) i ćerka austrijske
    carice Marije Terezije (Maria Theresia). Kad je 1789. izbila
    Francuska revolucija, postala je jedna od najomraženijih ličnosti.
    Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: ''Ako nemate hleba,
    jedite kolače''. Pod optužbom da je vezama s bečkim dvorom izdala
    Francusku, pogubljena je na giljotini pred 300.000 Parižana.

    1813. Počela je trodnevna ''Bitka naroda'' kod Lajpciga u
    kojoj su se snage francuskog cara Napoleona I našle pod udarom
    udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije. Francuska armija
    je potučena, a 19. oktobra saveznici su zauzeli Lajpcig. Posle
    poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko meseci kasnije
    prisiljen je da abdicira.

    1837. Srpski knez Miloš Obrenović ukinuo je kuluk -
    besplatan rad seljaka koji su koristili kmetovi, nahijske starešine
    i sveštenstvo. U tome se preterivalo, što je bilo povod za
    odmetanje seljaka u hajduke. Kuluk je više puta zabranjivan, ali su
    ukazom kneza Miloša ukinuti svi njegovi vidovi, osim kuluka za
    održavanje puteva i mostova.

    1846. Američki lekar Džon Voren (John Warren) upotrebio
    je prvi put u istoriji hirurgije etar za veći operativni zahvat,
    uklonivši tumor pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

    1854. Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal
    O'Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld (Oscar Wilde), koji je kršio
    konvencije i davao maha nekonformizmu i u životu i u literaturi.
    Isticao je da je umetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu,
    u kojem je dve godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao
    je ''Baladu o redinškoj tamnici'' i duboko iskren životni obračun
    ''De Profundis''. Posle izlaska iz zatvora 1897, pod imenom Sebastijan
    Melmot (Sebastian Melmoth) živeo je u Parizu u kojem je umro 1900.
    Ostala dela: roman ''Slika Dorijana Greja'', komedije ''Važno je zvati
    se Ernest'', ''Lepeza ledi Vindermir'', ''Idealan muž'', zbirka priča
    ''Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče'', drame ''Saloma'' (na
    francuskom), ''Vera'', ''Vojvotkinja od Padove''.

    1886. Rođen je izraelski državnik David Grin (Gruen),
    poznat kao David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi
    premijer jevrejske države od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do

    1888. Rođen je američki pisac Judžin Gledston O'Nil
    (Eugene Gladstone O'Neill), tvorac moderne američke drame, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju
    realizam i žestina koja katkad prerasta u brutalnost. Drame i
    trilogija ''Elektri priliči crnina'', u kojoj je klasičnu grčku
    temu o Edipu primenio na moderan svet, odnosno američko društvo u
    vreme građanskog rata, doneli su mu svetsku slavu. Ostala dela:
    drame ''Iza horizonta'', ''Ana Kristi'', ''Sva božja deca imaju krila'',
    ''Veliki bog Braun'', ''Car Džons'', ''Dugo putovanje u Evropu'',
    ''Žudnja pod brestovima''.

    1908. Rođen je albanski diktator Enver Hodža (Hoxha),
    šef vladajuće Partije rada Albanije od 1948. do smrti 1985.
    Između dva svetska rata bio je sekretar kraljevskog poslanstva
    Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača Komunističke partije
    Albanije 1941. Podržavao je politiku Informbiroa od 1948. do 1956.
    i diktatorsku koncepciju Josifa Staljina, čak i posle 20. kongresa
    Komunističke partije ŠSR na kojem su osuđeni Staljinovi metodi.
    Kasnije je postao privrženik Pekinga, ali se razišao i s kineskim
    komunistima, potpuno izolujući zemlju. Izgradio je primitivni,
    autoritaran sistem zasnovan na represiji i fizičkim eliminacijama
    neistomišljenika, ali i saradnika za koje je posumnjao da bi mogli
    da ugroze njegovu ličnu vlast. Bio je glasnogovornik
    velikoalbanskih teritorijalnih pretenzija prema Jugoslaviji.

    1910. Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić
    izveo je u Subotici pred više hiljada znatiželjnika let drvenim
    ''monoplanom'' koji je sam konstruisao. Uzdigao se na visinu od 30
    metra i u širokom luku obleteo konjičko trkalište. Sarićev
    ''monoplan'' čuva se u Muzeju vazduohoplovstva u Surčinu.

    1920. Histadrut (Savez sindikata), a 1930. Izraelsku radničku
    partiju (MAPAI), stranku laburističkog tipa. Kao premijer, od
    različitih gerilskih grupa stvorio je izraelsku armiju i zastupao
    čvrstu liniju prema agresiji okolnih arapskih zemalja.

    1925. Potpisan je garantni pakt Nemačke, Belgije i
    Francuske o međusobnom poštovanju granica, koji je Nemačka
    pogazila 15 godina kasnije kad je okupirala te dve zemlje.

    1927. Rođen je nemački pisac Ginter Gras (Guenter
    Graš), koji je svetski uspeh postigao već prvim romanom ''Limeni
    doboš'', ispoljivši vitalnu pripovedačku snagu, egzaktno
    fiksiranje malograđanske sredine u vreme nacizma, jedak cinizam i
    grotesku kojima razgolićuje društvene konvencije i ideologiju. U
    javnom životu često se upuštao u žestoke polemike i osporavanja,
    posebno politike vlade, optužujući je, na primer, da vodi
    ''vararsku politiku'' prema strancima i da Tursku snabdeva oružjem
    kojima Ankara ''uništava sopstveni narod'', zbog čega se ''stidi
    sopstvene zemlje'' koja sve svodi na privredne kriterijume. Ostala
    dela: romani ''Limbur'', ''Pseće godine'', ''Lokalna anestezija'',
    ''Susret u Telgteu'', ''Široko polje'', novela ''Mačka i miš'', drame
    ''Poplava'', ''Plebejci uvežbavaju ustanak'', zbirke pesama ''Čvorište
    pruga'', ''Ispitan''.

    1946. Obešene su glavešine Trećeg rajha koje je
    Međunarodni sud u Nirnbergu osudio na smrt zbog ratnih zločina u
    Drugom svetskom ratu, uključujući šefa nemačke diplomatije
    Joahima fon Ribentropa (Joaćim von Ribbentrop) i načelnika štaba
    Vrhovne komande oružanih snaga Nemačke feldmaršala Vilhelma
    Kajtela (Wilhelm Keitel). Rajhsmaršal Herman Gering (Hermann
    Goering), takođe osuđen na smrt, ubio se u zatvorskoj ćeliji
    prethodnog dana.

    1949. Porazom prokomunističke Demokratske armije u
    Grčkoj je okončan trogodišnji građanski rat.

    1964. Kina je izvela prvu eksploziju atomske bombe,
    postavši peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

    1964. Aleksej Kosigin je, posle smenjivanja Nikite
    Hruščova, sastavio novu sovjetsku vladu.

    1968. Moskva i Prag su potpisali sporazum o ostanku
    msovjetskih trupa u Čehoslovačkoj, koje su s jedinicama drugih
    zemalja Varšavskog pakta ušle u tu zemlju 21. avgusta 1968. i
    srušile reformističkog šefa Komunističke partije Aleksandera
    Dubčeka (Alexander Dubcek) i njegovu vladu.

    1973. Nobelova nagrada za mir dodeljena je državnom
    sekretaru SAD Henriju Kisindžeru (Henry Kišinger) i njegovom
    partneru u pregovorima Le Duk Tou, ali je političar Severnog
    Vijetnama odbio nagradu.

    1978. Poljski kardinal Karol Vojtila (Wojtyla) izabran je
    za 264. poglavara rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa
    posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II (Iohannes
    Paulus).

    1980. Umro je italijanski političar Luiđi Longo (Luigi),
    prvi predsednik Komunističke partije Italije, koji je 1964. postao
    njen generalni sekretar, a 1972. predsednik. Predvodio je
    antifašističku borbu u severnoj italijanskoj provinciji Pijemont.
    Posle hapšenja pod fašističkim režimom Benita Musolinija
    (Mušlini) 1923. i 1924, emigrirao je 1926. i bio je jedan od
    inicijatora stvaranja pakta sa socijalistima 1934. radi borbe protiv
    fašizma. Pod ilegalnim imenom Galo (Gallo) u Španskom građanskom
    ratu, u kojem je ranjen, bio je generalni inspektor Internacionalnih
    brigada. Posle poraza republikanaca u Španiji interniran je u
    koncentracioni logor u Verneu, odakle je izručen na zahtev
    italijanskih vlasti. Po puštanju s robije 1943. bio je jedan od
    vođa oružane borbe protiv fašista u Drugom svetskom ratu.

    1981. Umro je izraelski general i političar Moše Dajan,
    briljantni pobednik u ratu protiv Arapa u junu 1967, u kojem je
    Izrael, posle vojnih provokacija Egipta, za nekoliko dana zaposeo
    Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Kao 14-godišnjak
    1929. postao je član ''Hagane'', ilegalne jevrejske vojne
    organizacije, a u sastavu britanskih snaga se od 1937. do 1941.
    borio protiv Arapa u rodnoj Palestini. U Drugom svetskom ratu 1941.
    izgubio je oko u bici protiv trupa francuske marionetske vlade u
    Siriji. Od 1953. do 1958. bio je načelnik Generalštaba izraelske
    armije, a od 1959. do 1964. ministar poljoprivrede i jedan od prvaka
    vladajuće partije ''Mapaj'', iz koje je izašao 1965. Ministar
    odbrane bio je 1967. i ponovo 1973. i 1974, kad je podneo ostavku.
    Šef diplomatije postao je 1977, ali se 1979. povukao zbog
    neslaganja s premijerom Menahemom Beginom o politici prema Arapima.

    1982. Umro je italijanski operski pevač Mario del Monako
    (Monaco), nazvan ''tenorom epohe''. Zahvaljujući izuzetnom glasu i
    izvanrednom osećanju za scenu, stekao je ogromnu popularnost i
    priznanje kritike.

    1983. Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo
    Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti
    u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije
    primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

    1984. Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond
    Tutu (Desmond) dobio je Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta
    ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta
    nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert
    Džon Lutuli (John Luthuli) dobio je tu nagradu 1960.

    1995. Vođa tzv. Nacije islama Luis Farakan (Louis
    Farrakhan) opisao je pred milion crnaca na mitingu u Vašingtonu SAD
    kao društvo belačke supremacije.

    1996. Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo je 78
    ljudi u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se
    probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko
    fudbalsko prvenstvo.

    2003. Umro je mađarski bokser Laslo Pap, prvi koji je na
    Olimpijskim igrama triput uzastopno osvojio zlatne medalje.
    - Danas je Svetski dan hrane, ustanovljen 1979. Tog dana

    2007. - U saobraćajnoj nesreći na autoputu Zagreb-Beograd, kod Nove Gradiške, poginuo je makedonski pevač Toše Proeski. Rođen je u Kruševu u Makedoniji, posedovao je retke glasovne mogućnosti i bio je jedan od najpopularnijih pevača s prostora negdašnje Jugoslavije.

    2007. - Umrla je britanska glumica Debora Ker, znamenita po jednom od najpoznatijih filmskih poljubaca, s Bertom Lankesterom u filmu "Odavde do večnosti". Karijeru je počela u lokalnom pozorištu, u rodnoj Škotskoj, da bi prvu glavnu ulogu odigrala u filmu "Major Barbara" 1941. godine. Nominovana je za Oskara za glavnu ulogu čak šest puta, da bi konačno 1994. dobila Oskara za životno delo. Filmovi: "Kvo vadis", "Julije Cezar", "Odavde do večnosti", "Dobar dan tugo", "Kazino rojal".

  12. #300
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Dogodilo se na dan 17. oktobar


    1760. - Rođen francuski filozof Klod Anri Sen Simon, socijalista utopista, učesnik Američkog rata za nezavisnost. Sen Simon se u vrijeme Francuske revolucije odrekao plemićke titule. Smatrao je da tradicionalnu državu treba zamijeniti industrijskim društvom i da aristokrati, vojnici i birokrati treba da iščeznu i ustupe mjesto industrijalcima, radnicima i seljacima. Djela: "Industrijski sistem", "Industrija ili politički, moralni i filozofski razgovori u interesu svih ljudi odanih korisnom radu i nezavisnosti", "Pisma ženevskog građanina savremenicima", "Novo hrišćanstvo", "Stari i novi politički sistem".

    1797. - U italijanskom selu Kampoformio sklopile mir Austrija i Francuska, kojim je ukinuta Mletačka republika. Francuska je uzela mletačke posjede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru, a Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku.

    1803. - Rođen mađarski političar Ferenc Deak, glavni "arhitekta" dvojne monarhije 1867, odnosno sporazuma Beča i Budimpešte kojim je stvorena Austro-Ugarska. Predvodio je mađarsku plemićku opoziciju protiv austrijskog kancelara Klemensa Meterniha prije revolucije 1848, a 1865. je objavio projekat o dualističkom uređenju Habsburške monarhije, prihvaćen dvije godine kasnije.

    1849. - Umro poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan "pjesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada.

    1855. - Englez Henri Besemer patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik, nazvan po njemu "Besemerov čelik".

    1876. - U Menlo parku kod Njujorka američki pronalazač Tomas Alva Edison osnovao radionicu u kojoj je okupio više vrhunskih stručnjaka, uključujući najistaknutijeg među njima, srpskog naučnika Nikolu Teslu.

    1907. - Kodifikacijom pravila međunarodnog običajnog prava, naročito ratnog, koja i sada umnogome važe, završena je druga Bečka mirovna konferencija. U radu skupa su učestvovale 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru.

    1912. - Srbija i Bugarska, devet dana poslije Crne Gore, objavile rat Turskoj, a 18. oktobra na strani balkanskih saveznika u Prvi balkanski rat je ušla i Grčka. Za nepun mjesec dana je oslobođen gotovo cio Balkan od Turaka, a na mirovnoj konferenciji u Londonu Turska se odrekla teritorija u Evropi, izuzev oko grada Jedrena, zbog čega je rat nastavljen do pada Jedrena u martu 1913, a mir između balkanskih saveznika i Turske je potpisan u Londonu 13. maja 1913.

    1912. - Rođen italijanski sveštenik Albino Lučani, poglavar Rimokatoličke crkve samo 33 dana, pod imenom Jovan Pavle Prvi. Od 1969. bio je nadbiskup Venecije, a za papu je izabran 26. avgusta 1978. Pod nerazjašnjenim okolnostima je umro krajem septembra, zvanično od srčanog udara, ali je ostala sjenka sumnje da je otrovan zbog reformističkih stavova, oprečnih vrhovima vatikanske kurije.

    1915. - Rođen američki pisac Artur Miler, jedan od najboljih dramskih pisaca 20. vijeka, zaokupljen tragičnom vizijom modernog čovjeka kao žrtve različitih pritisaka. Djela: drame "Svi moji sinovi", "Smrt trgovačkog putnika", "Vještice iz Salema", "Pogled s mosta", "Poslije pada", "Događaj u Višiju", "Cijena", "Slava i razlog zašto", "Stvaranje svijeta i druga posla", "Ravno iz raja", "Nadbiskupova tavanica", "Američki sat", zbirka priča "Više mi niste potrebni", roman "Fokus", esej "Dramski pisac i atomski svijet".

    1918. - Rođena američka filmska glumica Margarita Karmen Kansino, poznata kao Rita Hejvort, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Samo anđeli imaju krila", "Đilda", "Dama pod sumnjom", "Nikad se nećeš obogatiti", "Dama iz Šangaja", "Odvojeni stolovi".

    1919. - Rođen kineski političar Džao Cijang, koji je kao premijer bio arhitekta ekonomskih reformi osamdesetih godina 20. vijeka. Naslijedio je 1987. Hu Jaobanga na čelu vladajuće Komunističke partije Kine, ali je oboren sa vlasti 1989. i označen kao jedan od krivaca za studentske demonstracije ugušene u krvi.

    1920. - Umro američki novinar i revolucionar Džon Rid, čija su djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" najbolja hronika Oktobarske revolucije. Popularnost je stekao kao dopisnik iz Meksika u vrijeme ustanka Fransiska Panča Vilje. Kao socijalista i protivnik imperijalističkog rata u Evropi 1914. je posjetio zapadnoevropska bojišta, a 1915. Grčku, Rumuniju, Srbiju, Rusiju i Tursku, pripremajući knjigu "Rat u istočnoj Evropi". Napisao je potresne reportaže iz Srbije, u kojoj je bio u aprilu i maju 1915. U Rusiju je došao 1917. i oduševio se komuinističkom revolucijom. Vrativši se u SAD postao je jedan od osnivača Komunističke partije i član Izvršnog odbora Kominterne. Poslije smrti od tifusa u Bakuu sahranjen je pod zidinama Kremlja u Moskvi.

    1945. - Na talasu masovnih protesta obespravljenih "beskošuljaša" u Argentini je vlast prigrabio pukovnik Huan Domingo Peron. Pod snažnim pritiskom osiromašenih Argentinaca pušten je iz zatvora samo nekoliko dana pošto je izgubio položaj u vojnoj vladi i istog dana se trijumfalno obratio pristalicama na mitingu u Buenos Ajresu na kojem se okupilo 300.000 ljudi.

    1961. - U Parizu u sukobu francuske policije s alžirskim demonstrantima, koji su protestovali protiv kolonijalne vladavine Francuske nad njihovom zemljom, prema zvaničnoj verziji poginulo troje ljudi, ali grupe za ljudska prava su tvrdile da je broj žrtava veći od 240.

    1972. - Umro srpski princ Đorđe Karađorđević, stariji sin kralja Petra Prvog, koji se odrekao prava na prijesto i posvetio vojničkoj karijeri. Do 16. godine je u Petrogradu služio u paževskom korpusu s mlađim bratom Aleksandrom i vratio se u Srbiju kada je Petar Prvi 1903. postao kralj. Učestvovao je u oba balkanska i u Prvom svjetskom ratu, a u jurišu na Mačkovom kamenu 1914. teško je ranjen. Poslije oslobođenja zemlje bio je žrtva dvorskih spletki, proglašen je maloumnim i do početka Drugog svjetskog rata je bio na prinudnom liječenju. Odbio je da se 1941. godine pridruži vladi i kralju u izbjeglištvu, a potom i njemačku ponudu da se nastani u Bijelom dvoru.

    1989. - U zemljotresu južno od američkog grada San Franciska poginulo 67 i povrijeđeno više od 600 ljudi.

    1994. - Jordan i Izrael saopštili namjeru da postignu istorijski mirovni sporazum i tako poslije 46 godina okončaju međusobno ratno stanje.

    1994. - Mirovni posrednici UN saopštili da su se vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA načelno saglasili da okončaju skoro 20-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

    1996. - Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio je šefa moćnog Savjeta bezbjednosti Rusije Aleksandra Lebeda, koji je četiri mjeseca ranije stupio na tu dužnost, samo dan pošto je ministar unutrašnjih poslova Anatolij Kulikov optužio bivšeg generala da pokušava da prigrabi svu vlast.

    1997. - Na Kubi sahranjeni posmrtni ostaci Ernesta Če Gevare, tri decenije pošto je ubijen u Boliviji. Posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe položeni su u mauzolej u gradu Santa Klara.

    1998. - Bivši čileanski diktator Augusto Pinoče uhapšen u Londonu, gdje se oporavljao od operacije, poslije zahtjeva Španije za njegovo izručenje radi suđenja za ubistva stotina španskih državljana tokom njegove diktatorske vladavine Čileom.

    2001. - Grupa astronoma iz SAD, Velike Britanije, Australije i Belgije saopštila da je pronašla osam novih planeta koje se okreću oko drugih zvijezda u kosmičkom prostranstvu.

    2004. - U Mostaru osveštana crkva Rođenja presvete Bogorodice, prvi pravoslavni hram u dolini Neretve koji je u potpunosti obnovljen nakon rušenja u posljednjem ratu.

    2006. - Ministri spoljnih poslova zemalja EU usvojili preporuku da Rumunija i Bugarska budu primljene u članstvo Unije u januaru 2007. godine.

Strana 30 od 38 PrvaPrva ... 202829303132 ... ZadnjaZadnja

Slične Teme

  1. Istorija
    By Dj.Vesna in forum Svet Oko Nas
    Odgovori: 11
    Zadnji Post: 24.08.2014, 17:38

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •  

PRIJATELJI SAJTA: