16 GODINA SA VAMA !!! Dobro dosli na Delta Radio Forum !!! Uzivajte uz najbolju narodnu muziku na internetu !!!

***INFO: UKOLIKO IMATE PROBLEMA SA PRISTUPOM FORUMA PUTEM GOOGLE CHROMA ,EDGE-A ILI OPERE KORISTITE MOZZILU ZA POKRETANJE FORUMA ***

Slušajte Radio 31 Plus pomoću:

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime


SLUSATE RADIO 31 PLUS UZICE:


Strana 27 od 38 PrvaPrva ... 17252627282937 ... ZadnjaZadnja
Prikaz rezultata 261 do 270 od 379
  1. #261
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Sv. apostol Vartolomej



    07 septembar / 25 avgust

    Ovoga dana praznuje se prenos moštiju sv. Vartolomeja, dok je glavni praznik njegov 11. juna. Kada ovaj veliki apostol bi raspet na krst u Albanopolju Jermenskom, hrišćani skidoše telo njegovo i česno sahraniše u olovni kovčeg. Pa kako se na grobu apostola događahu mnogobrojna čudesa, naročito iscelenja bolnih, zbog čega se uvećavaše broj hrišćana, to neznabošci uzeše kovčeg s moštima Vartolomejevim i baciše u more. U isto vreme baciše još četiri kovčega s moštima četiri mučenika: Papijana, Lukijana, Grigorija i Akakija. No po Božjem Promislu kovčezi ne potonuše, nego vodom nošeni doplivaše, i to: Akakijev u grad Askalus, Grigorijev u Kalabriju, Lukijanov u Mesinu, Papijanov na drugu stranu u Siciliju, a Vartolomejev na Liparska ostrva. Nekim tajanstvenim otkrovenjem uznade episkop Liparski, Agaton, o približenju Liparu moštiju sv. apostola Vartolomeja. Agaton sa klirom i narodom izađe na obalu i dočeka kovčeg sa velikom radošću. Tom prilikom desiše se mnoga iscelenja bolnih od moštiju sv. apostola. Mošti su te bile položene u crkvi sv. Vartolomeja, i tu su ležale do vremena Teofila ikonoborca (oko 839 god.), pa kako tada muslimani zagroziše Liparima, to mošti apostolske behu prenete u grad Benevent. Tako Gospod proslavi Svoga apostola čudesima i za života i posle smrti.
    -------------------------------------------------------------------------

    Sv. apostol Tit



    Jedan od Sedamdesetorice. Rođen na Kritu i vaspitan na filosofiji i poeziji grčkoj. Povodom jednoga sna on uze da čita proroka Isaiju, i posumnja u svumudrost jelinsku. Čuvši za Hrista Gospoda on ode u Jerusalim sa još nekim Krićanima, i lično ču reči Spasiteljeve i vide moćna dela NJegova. Srce njegovo mladićsko sve se prilepi Hristu. Docnije bi kršten od apostola Pavla, kome kao sin ocu posluži u delu jevanđelskom. Pavle toliko ljubljaše Tita, da ga nazivaše čas sinom (Tit. 1, 4) čas bratom (II Kor. 12, 18). Putovaše Tit mnogo sa velikim apostolom naroda, i bi od ovoga postavljen za episkopa Kritskog. Pri stradanju Pavlovom u Rimu bio prisutan i Tit, i česno sahranio telo učitelja i oca svoga duhovnoga. Po tom se vratio na Krit, gde je s velikim uspehom krštavao neznabošce i upravljao mudro crkvom Božjom do duboke starosti. Upokojio se u 94 godini svoga života.

  2. #262
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Sv. muč. Adrijan i Natalija



    08 septembar / 26 avgust

    Muž i žena, oboje od plemenita i bogata roda iz Nikomidije. Adrijan beše načelnik pretora i neznabožac, a Natalija potajna hrišćanka. Oboje mladi, i življahu u braku svega 13 meseci do mučeništva. Kada opaki car Maksimijan poseti Nikomidiju, naredi da se hrišćani hvataju i na muke stavljaju. Blizu grada u jednoj pećini behu skriveni 23 hrišćanina. Neko ih dostavi vlasti, i biše ljuto šibani volujskim žilama i štapovima, pa onda bačeni u tamnicu. Po tom ih izvedoše iz tamnice i dovedoše pretoru, da im imena popiše. Adrijan posmatraše ove ljude, izmučeneno trpeljive, mirne i krotke, pa ih zakle, da mu kažu, šta oni očekuju od svoga Boga za tolike muke pretrpljene? Oni mu govorahu o blaženstvu pravednih u carstvu Božjem. Čuvši to i opet posmotrivši te ljude Adrijan se najedanput okrete pisaru i reče mu: „zapiši i moje ime sa ovima svetima, i ja sam hrišćanin!" Kada za to ču car, upita Adrijana: „da nisi s uma sišao?" Na što Adrijan reče: „nisam s uma sišao nego sam k umu prišao." Čuvši za ovo Natalija veoma se obradova, i kada Adrijan sa ostalim seđaše okovan u tamnici, ona dođe i služaše im svima; a kada muža njenog šibahu i mučahu raznim mukama, ona ga hrabraše da istraje do kraja. Posle dugih muka i tamnovanja naredi car, da se odnese u tamnicu nakovanj, i da im se čekićem prebiju i noge i ruke. To bi i izvršeno, i Adrijan sa 23 česna muža izdahnu u preteškim mukama. Mošti njihove prenese Natalija u Carigrad, i tamo ih česno sahrani. Posle nekoliko dana javijoj se sv. Adrijan sav u svetlosti i krasoti i pozva je da i ona pođe Bogu, i ona mirno predade duh svoj Bogu.

  3. #263
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Prep. Pimen Veliki



    09 septembar / 27 avgust

    Rodom Misirac i veliki podvižnik Misirski. Kao dečak posećivao znamenite duhovnike, i od njih sabirao opitno znanje kao pčela med sa cveća. Jednom umoli Pimen starca Pavla da ga odvede sv. Pajsiju. Videvši ga Pajsije reče Pavlu: „ovo će dete spasti mnoge, s njim je ruka Božja". Vremenom Pimen se zamonaši, i privuče k monaštvu još dvojicu braće svoje. Jednom dođe majka da vidi sinove svoje, no Pimen je ne pusti unutra nego je kroz vrata upita: „da li više želiš da nas vidiš ovde ili onamo u večnosti?" Majka se udalji s radošću govoreći: „kad ću vas sigurno videti tamo, to ne želim da vas ovde vidim" U manastiru ove trojice braće, kojim je upravljao najstariji brat, avva Anubije, ovakav je bio tipik: noću su 4 časa provodili u rukodelju, 4 časa u spavanju i 4 časa u psalmopojanju. Danju su od jutra do podne provodili naizmenično u radu i molitvi: od podne do večernje u čitanju, a poslepodne gotovili su sebi večeru, jedini obrok u 24 sata, i to obično od nekih zelja. O njihovom životu sam Pimen govori: „mi smo jeli to što nam se predlagalo; niko nikad nije rekao: daj meni nešto drugo; ili: ja to neću: Na taj način mi smo proveli sav život u bezmolviju i miru". Podvizavao se u V veku, i upokojio se mirno u dubokoj starosti.

  4. #264
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Prep. Mojsej Murin



    10 septembar / 28 avgust

    Etiopljanin rodom, i po zanimanju najpre razbojnik i vođa razbojničke družine, a po tom pokajnik i veliki podvižnik. Kao rob nekoga gospodara Mojsej pobegne i uvrsti se u razbojnike. Zbog njegove velike telesne snage i bezobzirnosti razbojnici ga izberu za svoga starešinu. Odjednom naiđe na njega griža savesti i pokajanje za nedela koja beše počinio; ostavi družinu, stupi u neki manastir i preda se potpunoj poslušnosti svome duhovniku k redu manastirskom. Mnogo se koristio poukama sv. Makarija, Arsenija i Isidora. Docnije se povukao na bezmolvije u jednu keliju, gde se sav predao: trudu telesnom, molitvi, bdenju i Bogomisliju. Mučen demonom bluda on se ispovedi duhovniku Isidoru, i od njega dobi savet, da posti što više i ne jede do sita. No kad i to ne pomože, on po savetu starca, poče noću bditi i moliti se stojeći; potom uobičaji, da po svu noć donosi vodu starcima sa udaljenog bunara. Posle šestogodišnjeg strašnog truda, najzad ga sv. Isidor čudotvorno isceli od bludnih pomisli, maštanja i snova, navođenih na nj od demona. U starosti bi rukopoložen za sveštenika. Osnova svoj manastir i imaše 75 učenika, i požive u ovom životu 75 godina. Provide svoju smrt, i jednoga dana reče svojim učenicima da beže, jer će udariti varvari na manastir. Kada učenici i njega zvahu da beži, on reče, da on treba da pogine od nasilja, jer je i sam nekad nasilja činio po reči: koji se noža maše, od noža će poginuti (Mat. 26, 52). Pa osta sa 6 sabrata; i varvari dođoše i isekoše ih. Jedan od bratije skriven u blizini gledaše i vide 7 svetlih venaca kako se spustiše na sedmoricu mučenika.
    ------------------------------------------------------------
    Prep. Sava Pskovski i Kripecki



    Poreklom Srbin. Podvizavao se najpre u Pskovskom man. sv. Bogorodice, i bio iguman u tom manastiru. No slavljahu ga, a on begaše od slave čovečje, i udalji se na obalu jezera Kripec, gde osnova novu obitelj u ime sv. Jovana Bogoslova. Ipak i tu se ne može skriti od slave i znamenitosti. Posetio ga i knez Jaroslav Pskovski sa ženom. Sava ne dade ženi da uđe u manastir, nego je blagoslovi i pomoli se Bogu za nju van manastira, i isceli je od neke bolesti. Upokoji se ovaj Božji svetitelj 1495 god. Mošti njegove biše i ostaše čudotvorne. Od njegovih prejemnika u Kripecu pominje se iguman Dositej.

  5. Članovi koji su se zahvalili Katarina74 za ovaj post:

    Dj.Vesna (18.05.2020)

  6. #265
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Usekovanje glave sv. Jovana Krstitelja (STROGI POST)



    11 septembar / 29 avgust

    Irod Antipa, sin staroga Iroda, ubice mladenaca Vitlejemskih u vreme rođenja Gospoda Isusa, beše gospodar Galileje u vreme propovedi Jovana Krstitelja. Beše taj Irod ženjen ćerkom nekoga arabskog kneza Arete. No Irod, zli izdanak od zloga korena, otera svoju zakonitu ženu i nezakonito uze sebi za sožitelnicu Irodijadu, ženu svoga brata Filipa, koji beše još u životu. Protiv ovog bezakonja usta Jovan Krstitelj i silno izobliči Iroda. Irod ga baci u tamnicu. Za vreme jednoga pira u svom dvoru u Sevastiji Galilejskoj igraše pred gostima Salomija, ćerka Irodijadina i Filipova. I pijani Irod, zanesen tom igrom, obeća igračici dati što god bude od njega iskala, ma to bilo i polovina carstva. Nagovorena od svoje majke Salomija zaiska glavu Jovana Krstitelja. Irod naredi te Jovana posekoše u tamnici i doneše glavu njegovu na tanjiru. Učenici Jovanovi noću uzeše telosvoga učitelja i česno sahraniše, a Irodijada izbode iglom jezik Jovanov, pa glavu zakopa na neko nečisto mesto. Šta je dalje bilo s glavom Jovanovom može se čitati pod 24 februarom. Ali ubrzo postiže Božja kazna ovu grupu zlotvora. Knez Areta, da opere čast svoje ćerke, udari s vojskom na Iroda i potuče ga do noge. Poraženi Irod bi osuđen od kesara rimskog Kaligule na progonstvo najpre u Galiju a po tom u Španiju. Kao izgnanci Irod i Irodijada živeše u bedi i poniženju, dok se zemlja ne otvori i ne proguta ih. A Salomija pogibe zlom smrću na reci Sikorisu (Suli). Smrt sv. Jovana dogodila se pred Pashu, a praznovanje 29 avgusta ustanovljeno je zbog toga što je toga dana osvećena crkva, koju podigoše na grobu njegovom u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena. U tu crkvu položene su i mošti učenika Jovanovih: Jeliseja i Avdije.

  7. #266
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog



    12 septembar / 30 avgust

    Od malena okrenut Bogu. Knez Novgorodski postao je 1236. godine. Iako slabiji vojskom, uz pomoć Boga, pobedio je Šveđane na reci Nevi 1240. godine. Godine 1250. postao je veliki knez Vladimirski. U tatarskoj Zlatnoj Hordi nije hteo da se pokloni idolima. Zbog njegove mudrosti, hrabrosti, telesne snage i lepote, uvažavao ga je i tatarski kan. Osetivši da mu se primakao kraj, zamonašio se sa imenom Aleksije, pričestio i – ispustio dušu. Bilo je to 1263. godine, kada je imao 43 godine. Pri sahrani, kao živ, otvorio je ruku i uzeo oproštajnu gramatu od mitropolita. Po naređenju cara Petra Velikog, 1724. godine, mošti su mu prenete iz Vladimira u Petrograd, u Aleksandro-Nevsku lavru, gde su i sada.

    Sv. Aleksandar, Jovan i Pavle patrijarsi Carigradski



    Aleksandar učestvovao na I Vas. Saboru i Nikeji mesto prestarelog patrijarha Mitrofana; po tom nasledio Mitrofana. Kad se hteše neki filosofi prepirati s njim o veri, on reče jednom od njih: „u ime Gospoda moga Isusa Hrista zapovedam ti da umukneš!" I oneme filosof toga časa. Molitvom svojom i Ariju prekratio život. Skončao u 98 god. života, 340 god. Sv. Jovan Postnik upravljao crkvom u vreme zloga cara Anastasija, jeretika akefalita. Upokojio se 595 god. Sv. Pavle IV upravljao crkvom 5 godina i 8 meseci, i odrekao se prestola primivši tajno shimnu, da bi pokajao svoj greh što je najpre pristajao uz ikonoborce. Bio je prethodnik velikog Tarasija, i upokojio se u vreme Irine i Konstantina 784 god.

  8. #267
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Praznik pojasa Sv. Bogorodice



    13 septembar / 31 avgust

    Po uspeniju svome Sv. Bogorodica dade svoj pojas Apostolu Tomi. Taj pojas docnije je prenet u Carigrad i čuvan u zapečaćenom kovčegu u Bogorodičinoj crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije. I nikad se nije otvarao ovaj kovčeg sve do vremena cara Lava Mudroga (886 - 912). Supruga Lavova, carica Zoa, duševno oboli, i prema nekom tajanstvenom viđenju poželi ona, da se na nju metne pojas sv. Bogorodice. Car umoli patrijarha, te se kovčeg otvori, pojas iznese i stavi na bolesnu caricu. Carica odmah ozdravi. U spomen toga čuda ustanovi se ovaj praznik. Jedan deo toga pojasa nahodi se u Gruziji u Zugdidu. Na ime: ćerka cara Romana isceli se pomoću toga pojasa, pa docnije, kada je otac udade za cara Abuhaza Gruzijskog, ona ponese jedan deo toga pojasa sobom. Po zapovesti ruskog cara Aleksandra I sagrađena je naročita crkva u Mingreliji u Zugdidu, gde se čuva taj deo čudotvorne odeće sv. Bogomatere.

  9. #268
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Prep. Simeon Stolpnik



    14 septembar / 01 septembar

    Rodom Sirjanin, od seljačkih roditelja. U 18. godini odbegao od roditelja i zamonašio se. Predavao sebe najtežim podvizima, ponekad posteći po 40 dana. Po tom se predade naročitom podvigu, dotle nepoznatom, naime: da danonoćno stoji na stubu u neprestanoj molitvi. NJegov stub najpre bi visok 6 lakata, posle mu podigoše jedan od 12, pa od 22, pa od 36, i najzad od 40 lakata visine. NJegova majka Marta dva puta dolažaše da ga vidi, no on je ne hte primiti, nego joj sa stuba reče: „ne uznemiravaj me sad, majko moja, ako se udostojimo videćemo se u onom svetu." Pretrpe sv. Simeon bezbrojne napasti od demona, no on ih sve pobedi molitvom Bogu. I sotvori svetitelj čudesa velika i mnogobrojna isceljujući rečju i molitvom mnoge bolesnike. Oko njegovog stuba sticaše se narod sa svih strana, bogati i ubogi, carevi i robovi. I on svima pomagaše nekome povraćajući zdravlje telesno, nekome pružajući utehu i pouku a nekoga izobličavajući zbog jeretičkog verovanja. Caricu Evdokiju tako odvrati od jeresi Evtihijeve i povrati Pravoslavlju. Podvizavaše se u vreme cara Teodosija Mlađeg, Markijana i Lava Velikog. Ovaj prvi stolpnik u hrišćanstvu i veliki čudotvorac Simeon sveti požive 103 godine i upokoji se u Gospodu 1. sep. 459. god. NJegove mošti prenesene u Antiohiju u crkvu njegovog imena.
    ************************************************** *********
    Početak crkvene godine (ili: načalo indikta).

    Prvi Vaseljenski Sabor opredelio je, da se godina crkvena počinje 1. septembra. Mesec septembar je bio kod Jevreja početkom nove građanske godine (Ish.. 23, 16), mesec zbiranja plodova i prinošenja žrtvi blagodarnosti Bogu. U vreme ovoga praznovanja Gospod Isus ušao je u sinagogu u Nazaretu, otvorio knjigu proroka Isaije i pročitao reči: Duh je Gospodnji na meni; za to me pomaza da javim jevanđelje ništim; posla me da iscelim skrušene srcem; da propovedam zarobljenim otpuštenje i slepim prozrenje; da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete (Isa. 61, 1– 2). Još je ovaj mesec septembar znamenit u istoriji hrišćanstva, što u njemu car Konstantin Veliki održava pobedu nad Maksencijem, neprijateljem vere Hristove, a toj pobedi sledovaše sloboda hrišćanske veroispovesti u celoj rimskoj carevini. Dugo vremena je i građanska godina u hrišćanskom svetu računata kao i crkvena od 1. septembra; pa se je ona prenela na 1. januar a najpre u zapadnoj Evropi, a po tom i u Rusiji u vreme Petra Velikog.

    ************************************************** **********
    Sv. Isus Navin

    Vođa naroda Jevrejskog posle smrti Mojsejeve. Jedini on i Halev ušli su u Zemlju Obećanu od nekoliko stotina hiljada Jevreja, koji izađoše iz Misira. (Čitaj o njegovoj vernosti Bogu, njegovim delima i čudesima u Knjizi Isusa Navina.) Požive 110 godina i skonča oko 1440. god. pre Hristova Rođenja.

  10. #269
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Sv. muč. Mamant



    15 septembar / 02 septembar

    Rodom iz Paflagonije, od hrišćanskih znamenitih roditelja, Teodota i Rufine. Roditelji njegovi behu bačeni u tamnicu za Hristovo ime. U tamnici najpre mu umre otac; a majka mu, pošto rodi njega, i sama skonča. Tako dakle osta novorođeni mladenac u tamnici između mrtvih tela svojih roditelja. No Bog Promislitelj posla angela Svoga nekoj plemenitoj udovi Amiji, kojoj se angel na snu javi i reče, da ide u tamnicu i uzme dete k sebi. Ama izmoli od gradonačelnika dozvolu, da sahrani umrle, a dete uze u svoju kuću. Tek kad mu se navrši 5 godina poče dete govoriti, i prva mu reč beše: mama! zbog čega i dobi ime Mamant. U školi Mamant pokaza neobičnu bistrinu; a pošto beše kod kuće vaspitan u hrišćanskom duhu, to on ne tajaše veru svoju nego je ispovedaše pred svojim vrsnicima ismevajući idole. U vreme cara Avrelijana bi žestoko gonjenje hrišćana. Neznabošci ne šteđahu ni decu hrišćansku. Mamantu beše 15 godina, kada bi izveden pred cara. Reče mu car, da bar samo ustima se odreče Hrista, na što mu Mamant odgovori: „ni srcem ni ustima ne ću se odreći Boga i Cara moga Isusa Hrista." Car naredi te ga tukoše, svećama pališe, i najzad vrgoše u more. No angel Božji spase ga, i odvede na goru visoku, blizu Kesarije. Tu je on živeo u samoći i molitvi. Od njegove svetosti divlji zverovi su se pitomili. Najzad i tu bude pronađen od gonitelja i ponovo na muke stavljen. Pobedivši i silu ognja i divljih zverova Mamant sveti bi proboden trozubcem od nekoga žreca idolskoga. I tako predade dušu svoju svetu Bogu, kome je veran ostao u svima mukama. Od njegovih moštiju dogodiše se mnoga iscelenja bolnih.

    ************************************************** *******************************

    Sv. Jovan Postnik patrijarh Carigradski

    Prvo beše zlatar, pa po Božjem Promislu a zbog svoje velike dobrodetelji posvećen za sveštenika. Kao mladić jednom hođaše sv. Jovan sa nekim starim monahom, Jevsevijem, iz Palestine. Najedanput dođe glas Jevseviju od nekoga nevidljivoga: „avva, ne hodi s desne strane velikog Jovana!" To glas Božji nagoveštavaše veliku službu, na koju Jovan uskoro imaše biti pozvan. Posle blaženog Evtihija Jovan bi izabran za patrijarha Carigradskog. Nikako se ne hte primiti, no bi zastrašen od nekog nebesnog viđenja, te se primi. Do smrti svoje beše veliki isposnik, molitvenik i čudotvorac. Upokojio se 595. god. Po smrti nađeno kod njega kao jedina mu svojina: jedna drvena kašika, jedna lanena košulja i jedna stara odeća. Znameniti su mu spisi o pokajanju i o ispovedanju.

  11. #270
    Katarina74's Avatar
    Registrovan
    Mar 2020
    Postovi
    2,385
    Country: Germany
    Thanked: 1877
    Svešt. muč. Antim



    16 septembar / 03 septembar

    Rođen u Nikomidiji i od detinjstva vaspitan kao pravi hrišćanin. „Telo njegovo beše umrtvljeno, duh smiren, zavist iskorenjena, gnev ukroćen, lenost prognana; ... imaše ljubav k svima, mir sa svima; blagorazumnost posred sviju, revnost prema slavi Božjoj, javnu svima". Nije čudo što čovek s takvim vrlinama bi postavljen za episkopa. Antim sveti episkopstvovaše u Nikomidiji u vreme ljutog gonjenja hrišćana pod opakim carevima Dioklecijanom i Maksimijanom. Naročito u Nikomidiji prolivaše se krv hrišćanska potocima. Jedne godine o Roždestvu Hristovom bi sažeženo u jednom hramu 20.000 mučenika (v. 28. decem.) To se desi u vreme Antimova arhijerejstva. No gonjenje se s tim ne okonča, nego se produži, i mnogi hrišćani behu bačeni u tamnicu i čuvani tu za muke i smrt. Sv. Antim se udalji u jedno selo, Omanu, ne da bi utekao od smrti nego da bi otuda mogao hrabriti pastvu svoju u podvigu mučeništva, da niko od straha ne otpadne. Jedno njegovo pismo hrišćanima u tamnici bi uhvaćeno i predato caru Maksimijanu. Car posla 20 vojnika da nađu i dovedu Antima. Sedi i prozorljivi starac izađe u susret vojnicima, uvede ih u dom i ugosti, pa tek onda reče, da je on Antim, koga oni traže. Udivljeni vojnici dobrotom Antimovom predlagahu mu da se skrije, a oni će reći caru, da ga nisu mogli naći. Ali Antim odgovori, da on ne sme dozvoliti, da se lažju prestupa zapovest Božja i njegov život spasava, nego pođe sa vojnicima. Uz put svi vojnici poverovaše Hrista i biše kršteni od Antima. Izveden pred cara Antim bi dugo i ljuto mučen, i najzad sekirom posečen. Proslavi Gospoda i upokoji se u Gospodu početkom IV stoleća.

    ************************************************** ***************************

    Sv. muč. Vasilisa

    Devetogodišnja devojčica. Postrada u Nikomidiji ne dugo posle smrti sv. Antima. Celo joj telo mučitelji pokriše ranama, no ona osta verna Hristu. Bog je očuva u ognju i pred zverovima nepovređenu, što videvši mučitelj njen, Aleksandar, pokaja se i primi veru Hristovu. Vasilisa izađe u polje, pade na kolena, da se Bogu moli i blagodari za pretrpljene muke, i u tom predade duh svoj Bogu, oko 309. god.

    ************************************************** *********************************

    Sv. Joanikije arhiepiskop i prvi patrijarh srpski



    Rodom od Prizrena, i služio najpre kao sekretar pri kralju Dušanu. Arhiepiskopom postao 1339. god, a 1346. god. uzdignut u zvanje patrijarha. Revnosan arhipastir i uređivač crkve srpske, zakonovъ cerkovnыhъ velikoe utverždenіe. Upokojio se 3. sept. 1349. god. Mošti mu u Peći.

Strana 27 od 38 PrvaPrva ... 17252627282937 ... ZadnjaZadnja

Slične Teme

  1. Religija
    By Dj.Vesna in forum Svet Oko Nas
    Odgovori: 59
    Zadnji Post: 24.03.2023, 21:56

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •  

PRIJATELJI SAJTA: